Vanredni samit lidera Evropske unije na kojem će raspravljati o jačanju odbrambenih kapaciteta i pružanju pomoći Ukrajini počeo je danas u Briselu, a njemu prisustvuje i predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, koji će prisustvovati sastanku.
Iako će samit ponuditi riječi podrške i planirati povećanje izdvajanja za odbranu, očekuje se da Evropa neće moći potpuno nadomjestiti suspenziju američke pomoći. Prema podacima NATO-a, Vašington je prošle godine obezbijedio više od 40% vojne pomoći Ukrajini, a dio toga Evropa ne bi mogla lako pružiti.
Sastanak se održava u kontekstu drastičnih odluka o odbrambenoj politici, vođenih strahom da bi Rusija, ohrabrena ratom u Ukrajini, mogla napasti neku zemlju EU, a da Evropa više ne može da se osloni na SAD da dođe u njen spas.
„Želim da vjerujem da će Sjedinjene Američke Države biti uz nas. Ali moramo biti spremni ako to nije slučaj“, rekao je francuski predsjednik Emanuel Makron o ratu u Ukrajini u obraćanju naciji pred samit.
Kao znak ozbiljnosti trenutka, Makron je rekao da je Francuska otvorena za diskusiju o proširenju zaštite koju pruža njen nuklearni arsenal na evropske partnere. Naglasio je da je Rusija postala prijetnja za cijelu Evropu.
„Suočeni sa ovakvim svijetom opasnosti, biti posmatrač bi bilo ludilo“, rekao je Makron.
13: 20 Samit lidera EU kojem prisustvuje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski počeo je iza zatvorenih vrata, a prve zvanične izjave očekuju se odmah nakon sastanka.
Tok događaja možete pratiti u nastavku.
13:18 De Vever: Rusija je agresor, Ukrajina je žrtva
Prije nego što je došao na samit EU, Zelenskog je u Briselu dočekao belgijski premijer Bart De Vever, koji ga je na bilateralnom sastanku uvjerio da Ukrajina „može računati na našu stalnu podršku.“
Dodao je da Belgija neće prihvatiti nikakve odluke o budućnosti Ukrajine koje se donose bez ukrajinskih lidera.
„Rusija je agresor, Ukrajina je žrtva. Nikada ne smijemo izgubiti iz vida to“, rekao je.
13:04 Guardian: Šta stoji iza protivljenja Mađarske i Slovačke dodatnoj pomoći Ukrajini
Pošto se zabrinutost u vezi sa Mađarskom i Slovačkom stalno pojavljuje, potrebno je osvrnuti se na razloge zbog kojih se ove dvije zemlje protive dodatnoj podršci Ukrajini.
Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je ranije ove sedmice da je „nastavak rata u Ukrajini loš, opasan i greška“, insistirajući da Ukrajina umjesto toga treba da pristane da učestvuje u mirovnim pregovorima sa Rusijom pod vođstvom SAD što je pre moguće.
Prošle sedmice je napisao predsjedniku Evropskog savjeta Antoniu Košti da postoje „strateške razlike u našem pristupu Ukrajini koje se ne mogu prevazići“.
S druge strane, Robert Fico – koji se suočava sa velikim protestima u zemlji zbog njegove sve pro-ruske pozicije u spoljnoj politici – rekao je novinarima da će se protiviti povećanju odbrambenih izdvajanja i rekao da želi da se u zaključke samita ugradi pominjanje ponovnog otvaranja ruskog tranzita gasa kroz Ukrajinu – glavnu rutu za energente za Slovačku koju je Kijev zaustavio ove godine – prema izvještajima SITA i Sme.
Ponavljajući neutemeljene optužbe o širokoj korupciji u Ukrajini, rekao je da nije spreman da podrži slanje više novca Kijevu „jer bi ga pola bilo ukradeno“.
"Naravno da Zelenski želi da rat traje, jer nema mandat, i dobro zna da ne bi bio ponovo izabran za predsjednika", rekao je. "Insistirao je da Ukrajina treba da pristane na trenutni prekid vatre i da ne zahtijeva da to bude dio šireg mirovnog dogovora".
Fico je takođe rekao da slovački predstavnici neće učestvovati na sastanku u Parizu sljedeće sedmice, koji je organizovao predsjednik Makron, jer ne želi da Slovačka bude dio bilo kakvih pregovora o proširenju francuske nuklearne odvraćanja.
12:51 Šolc: Nema diktiranog mira za Ukrajinu
Njemački odlazeći kancelar Olaf Šolc rekao je da je današnji sastanak posvećen obezbeđivanju nastavka podrške Ukrajini, ali takođe naglašava važnost održavanja dobrih odnosa sa SAD.
Šolc takođe priznaje planove koje je izložio budući kancelar Friedrich Merc o povećanju izdataka za odbranu, „uključujući promjenu ustava“, i kaže da se čini da postoji rastući domaći konsenzus o ovom pitanju.
On kaže da EU treba da promijeni svoja pravila na sličan način kako bi mogla da odgovori na izazov, ali uz pažnju na „dugoročna rješenja“.
Na pitanje o Makronovim preijdlozima o nuklearnom odvraćanju, kaže da Evropa ne bi smjela da se odrekne učešća SAD. Njegova dugoročna kritika ove tačke odnosi se na strahove da bi svako proširenje francuskog programa omogućilo SAD da se još više povuče iz evropske bezbjednosti.
Šolc je takođe ponovo odbacio ideju o zajedničkim evropskim odbrambenim obveznicama.
„Veoma je važno da obezbijedimo da Ukrajina ne mora da prihvati diktirani mir, već da imamo pravedan, pravičan mir koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine“, rekao je odgovarajući na pitanje o očekivanjima od mirovnih pregovora.
12:33 Tusk: Ovo je dan kada se sve mijenja za odlučnost Evrope da se suoči sa ruskim izazovom
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je danas “dan kada se sve može promijeniti i vjerovatno hoće, kada je u pitanju odlučnost Evrope da se naoruža i odbrambena industrija, kao i naša spremnost da se suočimo sa ruskim izazovom za svijet”.
“Evropa u cjelini je zaista sposobna da pobijedi u svakoj vojnoj, finansijskoj, ekonomskoj konfrontaciji sa Rusijom – jednostavno smo jači”, rekao je on.
Situaciju upoređuje sa hladnim ratom, navodeći da je siguran da će “Rusija izgubiti ovu trku u naoružanju, baš kao što je to učinio Sovjetski Savez prije 40 godina.”
Tusk dodaje da je francuski prijedlog o nuklearnoj odvraćanju “vrijedan razmatranja” i da bi trebalo da bude dio šireg nastojanja za koordinaciju evropskih odbrambenih napora.
12:28 Mecola: Došao je red i na ovo
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola izjavila je da je "došao red" da evropski lideri "kažu da smo spremni da konačno stavimo naš novac tamo gdje su nam usta kada je riječ o Ukrajini".
"To je nešto što smo dugo tražili: da Evropska unija, da Evropa, bude sposobna da stane na svoje vlastite noge. Zato smo govorili da moramo povećati kapacitete. Moramo biti spremni. Moramo proizvoditi i moramo štititi. To je u suštini ono što naši građani od nas traže", izjavila je predsjednica EP.
12:26 Friden: Treba nam jačanje odbrane
Neophodno je preći na jačanje odbrane, čak iako se jedna ili dvije zemlje ne slažu, rekao je premijer Luksemburga Luk Friden.
Friden je novinarima uoči početka samita rekao da je potrebna snažnija evropska odbrana i da Savjet danas treba da donese odluke, čak iako se neke zemlje ne slažu sa onim što se predlaže.
„Potrebna nam je snažnija evropska odbrana i ako se jedna ili dvije zemlje ne slažu sa tim, mislim da bi ostale trebale da nastave koliko god mogu. I to je ono za što se zalažem“, naglasio je premijer Luksemburga.
12:21 Zelenski: Dobro je što nijesmo sami
Po dolasku na samit, Zelenski je zahvalio evropskim liderima na njihovoj „snažnoj podršci“, koju je, kako kaže, vidio „od samog početka rata i… tokom cijelog ovog perioda, a prošle sedmice ste ostali sa nama“.
"Veoma smo zahvalni što nijesmo sami. I ovo nije samo riječ. Mi to osjećamo. Veoma je važno što ste poslali snažnu poruku ukrajinskom narodu, ukrajinskim ratnicima, civilima, svim našim porodicama. Dobro je što nijesmo sami", rekao je ukrajinski predsjednik.
12:00 - Fon der Lajen: Evropa se suočava sa ozbiljnom prijetnjom
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, objavila je poruku na društvenoj mreži X, prilikom svog dolaska na današnji samit.
Naglasila je da se Evropa suočava sa jasnom i ozbiljnom prijetnjom, ukazujući na značaj povećanja odbrambene potrošnje na kontinentu.
„Moramo biti sposobni da se sami branimo i da osiguramo Ukrajini jaku poziciju“, poručila je.
Europe faces a clear and present danger.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) March 6, 2025
We must be able to defend ourselves and put Ukraine in a position of strength.
ReArmEurope will boost defence spending, strengthen our defence industrial base and push the private sector to invest ↓ https://t.co/hSQwJ9txzh
11:55 - Frederiksen: Moramo hitno naoružati Evropu
Premijerka Danske, Mette Frederiksen, izjavila je da je "trenutno najvažnije ponovno naoružati Evropu". „Mislim da nemamo puno vremena. Zato moramo hitno krenuti s jačanjem odbrane Evrope – trošiti, trošiti i trošiti na obranu i odvraćanje prijetnji“, rekla je.
Na pitanje o prijedlogu francuskog predsjednika Emanuela Makrona o nuklearnom odvraćanju, Frederiksen je odgovorila: „Sada moramo razgovarati o svemu, sve dobre ideje moraju biti dio rasprave.“
11:40 - Lavrov: Ako evropske mirovne snage dođu u Ukrajinu, smatraćemo da je NATO ušao u rat
Ruska novinska agencija TASS prenosi izjave ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koji je poručio da će se bilo kakva prisutnost evropskih mirovnih snaga u Ukrajini smatrati "službenim uključivanjem NATO-a u rat".
„Rusija neće dopustiti da se to dogodi“, izjavio je Lavrov.
11:00 - Norveška razmatra povećanje pomoći Ukrajini i izdvajanja za odbranu zbog 'najteže sigurnosne situacije' od Drugog svjetskog rata
Norveški premijer, Jonas Gar Stjore, obratio se parlamentu najavljujući planove za značajno povećanje sredstava za pomoć Ukrajini u odbrani od ruske agresije. Upozorio je da se Evropa suočava s „najtežom sigurnosnom situacijom od Drugog svjetskog rata“.
U širokoj raspravi osvrnuo se i na izazove u odnosima s novom administracijom predsjednika Donalda Trampa, ističući nesigurnost oko njenih daljih poteza, ali je naglasio da Norveška želi nastaviti saradnju s Vašingtonom. Posebno ga zabrinjavaju „razočaravajuće” scene u Ovalnom kabinetu, te mogućnost podjele između evropskih saveznika i SAD-a.
Obraćajući se američkoj administraciji, Stjore je rekao da dijeli želju za mirovnim sporazumom, naglasivši kako „niko ne želi mir više od Ukrajine“, ali je upozorio na „naivne” poglede prema Rusiji. Nazvao je američku odluku o obustavi vojne pomoći Ukrajini „vrlo žalosnom“, dok je u isto vrijeme pohvalio Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku zbog njihove vodeće uloge u evropskoj podršci Ukrajini.
10:34 - Rumunija uhapsila šest osoba zbog sumnje u izdaju i saradnju s Rusijom
Rumunske vlasti privele su šest osoba pod optužbom da su članovi organizirane kriminalne grupe koja je navodno počinila izdaju i planirala ugroziti suverenitet i nezavisnost Rumunije, saopštila je rumunska Direkcija za istragu organizovanog kriminala i terorizma (DIICOT). Grupa je navodno sarađivala s "agentima strane sile" na teritoriji Rumunije i Rusije, a bila je organizovana prema vojnom modelu, a među članovima je bio i umirovljeni general-bojnik.
Istražitelji sumnjaju da su osumnjičeni tajno dogovarali izlazak Rumunije iz NATO-a, rušenje ustavnog poretka te čak planirali promjenu imena, zastave i himne zemlje. Dvije osobe iz grupe navodno su putovale u Moskvu kako bi od Rusije zatražile podršku za svoje ciljeve.
10:33 - Francuska nudi obavještajne podatke Ukrajini umjesto SAD-a
Nakon što su Sjedinjene Države juče objavile da privremeno obustavljaju dijeljenje obavještajnih podataka s Ukrajinom, Francuska je odlučila uskočiti i pomoći Kijevu. Francuski ministar odbrane, Sébastien Lecornu, izjavio je za javni radio France Inter da Francuska sada prosljeđuje svoje obavještajne podatke Ukrajini.
08:43 - Orban: Moramo direktno pregovarati s Rusijom
Proteklih dana, u Uniji se nadaju da će izbjeći da jedinstvo i solidarnost EU s Ukrajinom sabotira mađarski premijer Viktor Orban, koji je prema Kremlju nastrojen prijateljski. Orban je prošlog vikenda objavio svoju namjeru da blokira nove napore vojne podrške Ukrajini na samitu.
U pismu predsjedniku Evropskog savjeta, Antoniju Košti, koji će predsjedavati današnjim razgovorima, Orban je sugerisao da bi Evropska unija trebalo da slijedi primjer SAD-a i uključi se u direktne pregovore s Rusijom o prekidu vatre i sporazumu u Ukrajini.
08:37 - Ključni Trampovi saveznici održali tajne razgovore s Timošenko i Porošenkom
Četiri visoka člana Trampovog tima tajno su razgovarala s vodećim političkim suparnicima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prema riječima trojice ukrajinskih poslanika i jednog američkog republikanskog vanjskopolitičkog analitičara, ključni Trampovi saradnici sastali su se s Julijom Timošenko, bivšom premijerkom, kao i s visokim članovima stranke bivšeg predsjednika Petra Porošenka, javlja Politico.
U središtu razgovora bilo je pitanje može li Ukrajina brzo održati predsjedničke izbore. Prema ukrajinskom ustavu, izbori su odgođeni zbog vanrednog stanja uvedenog nakon početka rata. Kritičari ideje o izborima upozoravaju da bi oni bili haotični i koristili Rusiji, s obzirom na to da se velik broj potencijalnih birača bori na frontu ili živi u inostranstvu kao izbjeglice.
Trampovi saveznici uvjereni su da bi Zelenski izgubio izbore zbog umora od rata i rastućeg nezadovoljstva javnosti uslijed raširene korupcije. Njegov rejting u anketama već godinama opada, iako se donekle oporavio nakon prošlosedmičnog sukoba u Ovalnom kabinetu.
Ipak, posljednje ankete pokazuju da Zelenski i dalje vodi u trci za predsjednika. Oko 63 posto Ukrajinaca odobrava postupke Volodimira Zelenskog kao predsjednika, pokazalo je istraživanje koje je sproveo projekt Identitet i granice: Slučaj Ukrajine (IBIF) u partnerstvu s Kijevskim međunarodnim institutom za sociologiju (KIIS).
Košta: Postoji novi zamah koji bi trebalo da dovede do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira
Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, naveo je u pozivnom pismu čelnicima Unije da je cilj da se donesu kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i bolje opremljena za suočavanje sa trenutnim i budućim izazovima u pogledu bezbjednosti.
„Kada je u pitanju Ukrajina, postoji novi zamah koji bi trebalo da dovede do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira“, naveo je Košta.
Prema njegovim riječima, važno je razmijeniti mišljenja o tome kako dalje podržati Ukrajinu, ali i o principima koje treba poštovati u budućnosti.
Kako se navodi u objavi Evropskog savjeta, EU i države članice su od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu obezbijedile skoro 135 milijardi EUR podrške Ukrajini, uključujući 48,7 milijardi za podršku ukrajinskim oružanim snagama.
Podsjeća se da je EU usvojila i sankcije protiv Rusije, usmjerene na vitalna područja ruske ekonomije, uključujući bankarstvo i tehnologije u industrijskom i energetskom sektoru.
Anon
@euro misliš da ovo čita neki iz EU?
euro
Oslanjali ste se na Ameriku, da vas brani. Sad plivate u sopstve nim zabludama. Oružje je još uvi jek mjera snage i poštovanja. Nažalost.