Pauza u američkoj pomoći i dijeljenju obavještajnih podataka uvedena je s namjerom kako bi natjerala Ukrajinu na pregovore, poručio je američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog govoreći na sastanku Savjeta za vanjske odnose u Vašingtonu.
„Vjerujem da je cilj natjerati Ukrajinu da se uključi u diplomatske aktivnosti… da dođe sa nekim planom, odnosno, da dođe na pregovore i kaže: ovo je naš pristup za budućnost.“
Upitan o odluci Donalda Trampa da obustavi pomoć Ukrajini i dijeljenje obavještajnih podataka, kao i šta je Ukrajina trebala da uradi da bi obnovili pomoć, Kelog je rekao da je američka strana svjesna da će obje strane imati nesuglasice, ali i dogovore.
„Dakle, cilj je da se dođe do tog trenutka kada Ukrajina shvati da želimo da krenemo u mirovne razgovore, odnosno da postignemo mirovni sporazum“, rekao je on.
Na istom događaju, Kelog je otkrio šta se sve dešavalo prije nego što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio Ovalnu kancelariju prošle sedmice.
„Ovo je, iskreno rečeno, njihova greška, sami su sebi to donijeli, Ukrajinci. Evo malo pozadine. Razgovarali smo s predsjednikom Zelenskim prije tog sastanka, bilo je 13 američkih senatora. Rekli smo mu: ovo je kao plan, režiraćemo sve. Ovo su stvari koje treba da kažeš. U suštini, ide ovako: doći ćeš, imamo ugovor o plemenitim metalima, potpisat ćeš ugovor, imaćemo ručak, press konferenciju, onda izlaziš s desne strane, sve je gotovo. I šta se desilo? Postao je vrlo sukobljen sastanak koji je trajao skoro 50 minuta", rekao je Kelog.
On je dodao da je ovo iznenadilo zvaničnike SAD.
„Mislim da su pomislili: čekajte, ovo nije ono što smo mislili da će biti. Ne pregovaraš o miru javno. Ne pokušavaš da izazoveš predsjednika Sjedinjenih Američkih Država u Ovalnoj kancelariji. Zapravo, trebalo je da staneš uz mene, a ne uz Ruse. I bio je unaprijed upozoren. Nije kao da predsjednik Zelenski nije znao da je ovo ono što smo htjeli od Ukrajinaca. Trebalo je da dođu, postave temelje za sljedeću fazu. I onda sve ide naprijed. Zato ne krivim predsjednika Sjedinjenih Američkih Država uopšte“, naglasio je Kelog.
Kelog je takođe branio odluku Trampa da obustavi pomoć i obavještajne podatke, rekavši da je jasno stavio do znanja: "To nije kraj, već pauza."
"Moje iskustvo u radu sa [Trampom] je ovakvo: To je otprilike kao da svi vi dobijete ugovor. Kada potpišete ugovor za automobil, za kuću. Prije nego što krenete naprijed, morate imati potpisan ugovor", naglasio je Kelog.
Razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, Zelenski došao u Bijelu kuću bio je da potpiše dokument koji bi rekao: "Ovo je naš put naprijed. To nije potpisano".
Kelog je dalje istakao: "Moj stav bi bio, i moje lično uvjerenje je, da se ne ide naprijed dok ne dobijete potpisani dokument, tačka."
"Nijesu to uradili kada sam bio u Ukrajini, imali su opciju da to urade prošle nedjelje, ali nijesu," rekao je Kelog.
Kada je upitan da li bi on uradio nešto u tom slučaju, odgovorio je: "Ja ne bih uradio ništa."
Kelog je, kada mu je rečeno da je Zelenski više puta ponudio da potpiše ugovor, odgovorio: "Postoji razlika između toga da neko ponudi da to uradi i da to stvarno uradi. Potpišite dokument".
Nakon toga je dodao: "Kada potpišete dokument, želite da idete naprijed, da ste ozbiljni u vezi toga, onda mislim da možete da idete naprijed".
On je smatrao da je "bilo previše početaka i promašaja" u vezi s tim pitanjem i naglasio da je to dio problema: "Koliko ste ozbiljni da dođete do pregovora o miru?"
Kelog je rekao da "neki ljudi pogrešno čitaju situaciju" sa Trampom, ali da to trenutno ne smatra "ličnim".
Na pitanje da li će Ukrajina dobiti pomoć i obavještajne podatke ponovo nakon što potpiše ugovor, Kelog je odgovorio: "To je na predsjedniku SAD. Ja nijesam predsjednik. Nijesam dobio nijedan glas na izborima. To je na predsjedniku."
"Ja nikada, nikada ne bih govorio u ime predsjednika. To će biti njegov poziv", rekao je Kelog.
Razgovarajući o potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, Kelog je objasnio:
„Kada pogledate situaciju, postoji tendencija da se sve svodi na kinetičku stranu, to jest vojnu intervenciju. Kad govorite o sigurnosnoj garanciji, ljudi obično misle na 50.000, 100.000 ili 80.000 vojnika koji se nalaze direktno na granici, na liniji kontakta“, rekao je on.
Međutim, Kelog smatra da to nije cijela slika.
„Sigurnosne garancije su širi koncept. To nije samo vojna dimenzija, koja je naravno važna, već i ekonomska, kao i sankcije“, dodao je on.
Naveo je i pitanje zamrznute ruske imovine, napominjući da se od tih sredstava u ovom trenutku 300 milijardi dolara nalazi u Belgiji. Prema njegovim riječima, većina tog novca pripada ruskim oligarsima. Kada su ga pitali da li bi trebalo da se te imovine zaplijene, Kelog je odgovorio:
„Mislim da... Predsjednik Putin treba da shvati da ta imovina može biti zaplijenjena, pod uslovom da su Evropljani spremni to da učine“.
Kelog je takođe istakao da bi stroža primjena postojećih sankcija, uključujući sankcionisanje takozvane „flote iz sjenke“, mogla biti jedan od načina da se pokaže ozbiljnost. Kako je rekao, takve mjere bi natjerale sve strane da „shvate ozbiljnost situacije i dovedu ih za pregovarački sto“.
Kelog je takođe dodao da su razgovori sa Evropom uključivali pitanje šta znači zahtijevati „leđa“ SAD za bilo koju evropsku pomoć Ukrajini.
On je iznio svoje razloge zašto bi Ukrajina trebalo ozbiljno da razmotri potpisivanje sporazuma o mineralima sa SAD kao prioritet. Kelog je rekao da da, kada se jedna zemlja ekonomski povezuje sa drugom, bilo da je riječ o otvaranju franšiza McDonaldsa ili trgovini dragocjenim metalima, ta zemlja se investira u budućnost – diplomatski, vojno i ekonomski. To je, kako je dodao Kelog, ključna poruka koju su pokušali prenijeti predsjedniku Zelenskom i njegovom timu.
Za SAD je ovo važno jer je predsjednik Tramp "transakcioni lider" i transakcije, kako je naglasio Kelog, počinju ekonomijom. Ovaj sporazum, smatra Kelog, mogao bi biti dobar početak za Ukrajinu.
Odluka o pauzi u dijeljenju obavještajnih podataka
Kelog je dalje komentarisao odluku SAD-a da obustavi dijeljenje obavještajnih podataka sa Ukrajinom. Iako je priznao da je ta odluka imala značajan uticaj, pojasnio je Kelog da je ona bila donesena kako bi ukrajinska vlada shvatila ozbiljnost američke administracije u vezi sa okončavanjem rata.
"Najbolji način da to opisujem je kao da udarite magarca drvenom letvom po nosu. Tako privučeš njihovu pažnju", pojasnio je on.
Kelog je naveo da je tokom svog boravka u Kijevu jasno stavio do znanja ukrajinskim zvaničnicima šta ova odluka podrazumijeva. Reakcija je bila otprilike: "Pa, dobro, čujemo vas." Međutim, istakao je Kelog: "Ne, mi smo ozbiljni. Duboko smo ozbiljni u vezi s tim."
Dali su im, kako je rekao Kelog, jasno do znanja da je predsjednik Tramp ozbiljan u namjeri da okonča rat i da je ovo jedan od načina da se pokaže ozbiljnost SAD-a. Takođe, Ukrajina je, prema njegovim riječima, dobila upozorenje o ovoj odluci još prošle sedmice.
On je dodao da Ukrajina ima kapacitete i resurse da nastavi borbu, ali je istakao da je jasno da oduzimanje ovakve podrške ima ozbiljne posljedice, što naglašava Kelog kao ključni faktor.
Kelog je takođe dodao da su 50 minuta razgovora u Ovalnoj kancelariji mogli biti izbjegnuti. On je pojasnio da je predsjednik Tramp bio vrlo velikodušan u prvih 30 minuta, i pozvao je da se pregleda snimak kako bi se vidio kompletan tok razgovora. Ipak, kako je naglasio Kelog, situacija se ubrzo pogoršala, a stvari su "brzo krenule nizbrdo".
Hisen Babajic
AMERI SU KAO SKAKAVCI KAD UDJU U NEKU DRZAVU,OVO JE UCJENA DA UZMU MINERALE A MIR SA RUSIJOM NE MOZE NIKO GARANTOVAT
Mila K
Zašto piše Kelog kad treba Jažov?