Predsjednica Evropske komisije je na početku drugog predsjedavanja tom institucijom najavila sedam ključnih ciljeva, koji su uglavnom djelimično ostvareni.
Ursula fon der Lajen zaokružićiće danas prvih 100 dana svog drugog mandata.
Otkako je predsjednica Evropske komisije osvojila drugi mandat, povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću uzdrmao je transatlantske odnose, dovodeći u pitanje postojanje NATO-a, kao i podršku SAD Ukrajini u njenom odbrambenom ratu protiv Rusije.
Pritisak iz Vašingtona – koji je zaprijetio EU carinama od 25 odsto i upozorio da možda neće braniti zemlje koje ne troše dovoljno na odbranu – natjerao je Komisiju da ubrza rad na reformama osmišljenim da ojačaju odbranu bloka i učine ga konkurentnijim na globalnoj sceni.
„Po svim ovim pitanjima pravac je uvijek bio jasan“, rekla je Fon der Lajen na konferenciji za novinare u nedjelju. „Ono što se promijenilo je osjećaj hitnosti. Nešto se suštinski pomjerilo.“
Zaista, među ključnim reformama koje Komisija Fon der Lajen planira da predstavi ovog mjeseca nalazi se takozvana „Bijela knjiga“ o odbrani, koja bi trebalo da ponudi opcije kako Evropa može da finansira veliko jačanje svojih vojnih kapaciteta.
Međutim, Trampovi potezi u vezi s Ukrajinom, kao i njegove prijetnje da neće braniti zemlje koje ne izdvajaju dovoljno za odbranu, ubrzali su taj proces. Lideri EU su tokom hitnog sastanka u Briselu prošle sedmice podržali planove za izdvajanje 800 milijardi eura u narednim godinama – preduhitrivši tako Bijelu knjigu.
Pored odbrane, predsjednica Evropske komisije predstavila je niz obećanja koja bi izvršno tijelo EU trebalo da ispuni u prvih 100 dana svog mandata. No, to je bilo prije nego što je Tramp izabran, obustavio pomoć Ukrajini, zaprijetio EU drastičnim carinama i doveo u pitanje ustaljeni svjetski poredak.
Dakle, kako su se održala obećanja Fon der Lajen? List POLITICO osvrnuo se danas na ključna pitanja koja su obilježila početak njenog drugog predsjedavanja Evropskom komisijom.
1. Sporazum o čistoj industriji
Šta je rekla?
„Podjednako je hitno potrebno dekarbonizovati i industrijalizovati našu ekonomiju istovremeno“, napisala je Fon der Lajen u svom programu za drugi mandat. Njeno rješenje: „Sporazum o čistoj industriji“, koji bi oživio posrnule, visoko zagađujuće industrije EU – poput čelika ili cementa – smanjujući njihov ugljenični otisak, ali i podstakao proizvođače novih klimatski prihvatljivih tehnologija, poput električnih toplotnih pumpi.
Da li je postigla cilj?
Sporazum o čistoj industriji objavljen je 26. februara (88. dan) i odgovorio je na mnoge zahtjeve industrije. Strategija je definisala korake za smanjenje cijena energije, obezbjeđivanje sirovina i stvaranje tražnje za proizvodima s niskim emisijama ugljenika. Međutim, finansijski aspekti su ostali nesigurni – novi fond od 100 milijardi dolara uglavnom se oslanja na postojeća ili već namijenjena sredstva i računa na dobrovoljne doprinose vlada – dok su pitanja trgovinskih pritisaka ostala nedovoljno razrađena.
Istovremeno, iako je Komisija bila spremna da ublaži zelene regulative, njeni obećani klimatski ciljevi za 2040. godinu – koje su tražile ekološke grupe, kompanije iz sektora čiste tehnologije i zemlje EU poput Danske – još nijesu objavljeni.
Šta slijedi za EU?
Sporazum o čistoj industriji će se realizovati u narednim godinama kroz više od dvadeset zakonodavnih prijedloga, pravnih reformi i sektorskih „akcijskih planova“. Među ključnim inicijativama za ovu godinu su reformisani okvir državne pomoći, koji se očekuje na ljeto – sa ciljem ispunjavanja obećanja o investicijama i cijenama energije – kao i „Zakon o ubrzanju industrijske dekarbonizacije“ krajem godine, koji će uvesti oznaku za proizvode s niskim emisijama ugljenika i ekološke zahtjeve za javnu potrošnju unutar EU. Očekuje se i skoro objavljivanje ciljeva za 2040. godinu.
Ocjena: 4/5
2. Evropski akcioni plan za sajber bezbjednost bolnica i zdravstvenih ustanova
Šta je rekla?
Evropa „mora učiniti više“ da zaštiti svoj zdravstveni sistem od sve češćih sajber napada, koji mogu da onesposobe ključne sisteme ili blokirati ljekare i medicinske sestre da pristupe osjetljivim podacima pacijenata dok kriminalci ne dobiju otkup. Rješenje EU? Pojačana tehnička podrška, sistem ranog upozoravanja i timovi za brzi odgovor.
Da li je postigla cilj?
Djelimično. EU je objavila plan 15. januara (46. dan), koji je dočekan s relativno pozitivnim reakcijama. Ipak, postoji jedan veliki problem: sve zavisi od novca, a plan je o tome rekao vrlo malo – iako je finansiranje „najvažnije pitanje“, kako je istakao Tomislav Sokol, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu iz redova EPP, prilikom objave plana.
Udruženje Digitaleurope, koje okuplja tehnološke kompanije, ocijenilo je plan kao „dobru početnu tačku“, ali je takođe izrazilo zabrinutost zbog nedostatka jasnih informacija o finansiranju.
Šta slijedi za EU?
Sa tehničke strane, Komisija će sada konsultovati različite aktere u vezi s planom, s nekoliko rokova koje treba poštovati tokom ove i naredne godine. Sa političke strane, pitanje finansiranja ostaje na državama članicama, rekao je komesar za zdravlje Oliver Varhelji prilikom predstavljanja plana.
„Razumijem da je ovo problem širom Evrope, da nema dovoljno resursa posvećenih [zaštiti podataka]. Ali ovim prijedlogom želimo naglasiti da ih mora biti“, istakao je.
„Uspjeh ovog plana će, naravno, zavisiti od podrške evropskih država članica“, dodao je Vim Hafkamp, izvršni direktor Z-Cert, holandskog tima za hitne računarske intervencije u zdravstvenom sektoru.
Ocjena: 3/5
3. Inicijativa za AI fabrike
Šta je rekla?
Fon der Lajen je obećala da će evropskim startapima obezbijediti neophodnu računarsku snagu za konkurisanje u sve bržoj globalnoj trci u oblasti vještačke inteligencije, izgradnjom velikih AI superkompjutera, poznatih kao AI fabrike. Pošto se mnogi evropski startapi trenutno oslanjaju na američku računarsku infrastrukturu, ovaj potez bi se mogao tumačiti i kao pokušaj jačanja tehnološke suverenosti EU.
Da li je postigla cilj?
Djelimično. Evropska komisija je 11. decembra (11. dan) objavila da će finansirati polovinu planirane investicije od 1,5 milijardi eura za razvoj sedam AI centara širom Evrope. No, slavlje nije dugo trajalo – u januaru je Donald Tramp preuzeo funkciju predsjednika SAD i najavio američki plan vrijedan 500 milijardi dolara za razvoj AI hardvera, čime su pravila igre promijenjena.
Evropska komisija je potom reagovala. Na AI Action Summitu u Parizu 10. februara, Fon der Lajen je predstavila plan za mobilizaciju 200 milijardi eura za AI hardver, uključujući fond od 20 milijardi eura za izgradnju četiri AI gigafabrike koje bi služile za obuku najsloženijih AI modela.
Šta slijedi za EU?
Ovo je tek početak. Komisija planira da odobri finansiranje za još pet AI fabrika u martu. Put do gigafabrika je još duži: nema jasnih podataka o ukupnim sredstvima, niti je precizirano koliko će novca doći direktno iz budžeta EU.
Ocjena: 3/5
4. Bijela knjiga o odbrani
Šta je rekla?
U svojim političkim smjernicama, predsjednica Komisije je najavila da će predstaviti Bijelu knjigu o budućnosti evropske odbrane kako bi identifikovala potrebe za ulaganjima. Proteklih mjeseci Komisija je jasno stavila do znanja da će ovaj dokument o politici uključivati i opcije finansiranja kako bi pomogao bloku da značajno poveća izdvajanja za odbranu.
Da li je ostvarila cilj?
I da i ne. Tehnički, Fon der Lajen još nije predstavila svoju Bijelu knjigu, čija je objava zakazana za 19. mart (109. dan). Međutim, 4. marta (91. dan) predstavila je plan za obezbjeđivanje kredita do 150 milijardi eura vladama kako bi povećale vojnu potrošnju. Novac se može koristiti za nabavku artiljerije, raketa, municije, dronova i sistema za borbu protiv dronova, kao i za oružje namijenjeno Ukrajini.
Fon der Lajen je takođe najavila aktiviranje klauzule o izuzeću na nivou EU, mehanizma koji sprečava da se potrošnja na odbranu računa u kaznene mjere za zemlje koje krše fiskalna pravila bloka. Lideri EU odobrili su njene planove 6. marta.
Šta dalje?
Komisija sada mora da pretoči prijedloge o finansiranju u konkretne zakonske instrumente. Od izvršne vlasti EU i dalje se očekuje da predstavi Bijelu knjigu o odbrani, koja bi mogla uključivati dodatne opcije finansiranja, kao i više detalja o industrijskim prioritetima Unije u sektoru naoružanja.
Ocjena: 4/5
5. Vizija za poljoprivredu i hranu
Šta je rekla?
Obećala je da će predstaviti Viziju za poljoprivredu i hranu, oslanjajući se na agrarno-prehrambenu debatu vođenu tokom prve polovine prošle godine. „Moramo prevazići kontradikcije … zato smo i pokrenuli strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede,“ rekla je poslanicima u julu. „Obećala sam da ću pažljivo slušati i izvući važne pouke.“
Da li je ostvarila cilj?
Dana 19. februara (81. dan), komesar za poljoprivredu Kristof Hansen predstavio je prilično mlaku viziju koja je pokušala da zadovolji sve strane – boljim uslovima za farmere, pravednijim lancima snabdijevanja i preispitivanjem politika održivosti.
Međutim, za mnoge, ova „velika i ambiciozna“ vizija – koja bi trebalo da zamijeni prethodnu strategiju „Od njive do stola“ – više izgleda kao agenda naklonjena farmerima, puna obećanja, ali siromašna kada je riječ o konkretnom finansiranju.
Šta dalje?
Očekuje se da Komisija u aprilu započne prvu fazu plana: smanjenjem birokratije u budžetu za poljoprivredu, koji prelazi 300 milijardi eura, olakšavajući pristup sredstvima. Do kraja godine, Hansen planira da preispita i ostale regulative koje utiču na farmere, a koje se ne odnose samo na Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) – već i na ekološke i prehrambene standarde.
Ocjena: 2/5
6. Dijalozi o omladinskoj politici
Šta je rekla?
U svojim smjernicama, Fon der Lajen je naglasila da mladi treba da imaju priliku da koriste svoj glas i oblikuju svoju budućnost. Takođe je istakla da želi da njeni komesari budu primjer i da učestvuju u „dijalozima o omladinskoj politici“ u prvih 100 dana mandata.
Da li je ostvarila cilj?
Da, iako tijesno. Šesnaest od 28 komesara održalo je dijaloge o omladinskoj politici sedmicu prije roka (od 93. do 97. dana), dok su još troje komesara zakazali dijaloge za 10. mart (100. dan): komesar za pravosuđe Majkl Mekgrat, komesarka za tehnološku suverenost Henna Virkunen i komesarka za inovacije Ekaterina Zaharijeva. Rad u posljednjem trenutku često odjekuje među mladima.
Šta dalje?
Dijalozi o omladinskoj politici trebalo bi da postanu redovan događaj, pri čemu bi komesari razgovarali s mladima jednom godišnje. Međutim, glavno pitanje ostaje – kako, ili da li, će ovi razgovori zaista uticati na rad Komisije.
Komesar za omladinu Glen Mikalef, koji je tokom svog dijaloga u Atini igrao košarku u kolicima, izjavio je za POLITICO da je iskustvo sporta u kolicima „potpuno nova dimenzija“ u poređenju sa pukim čitanjem o inkluzivnom sportu.
Ocjena: 4/5
7. Pregled politike proširenja
Šta je rekla?
Nekoliko mjeseci unazad, Fon der Lajen je stavila poseban fokus na proširenje EU i potrebu za prilagođavanjem pravila kako bi se stvorio prostor za nove članice. Pariz i Berlin već su upozorili da bi, ako EU naraste na 30 ili 35 članica, trebalo promijeniti pravila o poljoprivrednim subvencijama kako postojeće članice ne bi bile finansijski oštećene.
Ovo je dovelo do poziva Fon der Lajen na temeljni „pregled politike“ koji bi analizirao sve aspekte proširenja. Kao nagovještaj kompleksnosti ovog procesa – koji bi potencijalno uključivao i izmjene osnovnih ugovora EU – u julu je objavljen pripremni dokument od 22 stranice.
Da li je ostvarila cilj?
U smislu da će dokument biti objavljen – da. To je ono što Komisija radi. Međutim, ovo je jedan od slučajeva gdje bi surova geopolitička realnost mogla usporiti uobičajeni birokratski tempo EU.
Šta dalje?
Fon der Lajen je već nagovijestila da bi Ukrajina mogla postati članica EU do 2030. godine, a možda i ranije. Njena komesarka za proširenje Marta Kos pomenula je mogućnost bržeg pristupa Ukrajine pojedinim dijelovima jedinstvenog tržišta EU kao dio ubrzanog procesa pristupanja.
„Takođe radimo na planovima za bržu integraciju Ukrajine u mnoge segmente Jedinstvenog tržišta – kako bismo privukli više investicija, ojačali evropske lance vrijednosti i stvorili nove prilike za ukrajinske i evropske kompanije,“ rekla je Kos prošle sedmice. Naravno, sve se ovo dešava prije nego što je pregled politike proširenja i formalno objavljen.
Ocjena: 3/5
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR