Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pokušaće da dokaže predsjedniku SAD Donaldu Trampu na današnjem sastanku da on, kao i gotovo osam decenija star partnerstvo, i dalje imaju značaj.
Šef NATO-a Mark Rute, koji predvodi najmoćniji vojni savez na svijetu, nalazi se u poziciji da sjedi na zadnjem sjedištu. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo direktno idu do predsjednika Donalda Trampa kako bi sklopili dogovore o odbrani. Ove dvije zemlje, sa Poljskom, Nemačkom i Italijom, formiraju odvojene blokove moći kako bi se suočili sa smanjenom podrškom Sjedinjenih Država za Ukrajinu.
To znači da bivši premijer Holandije, koji će se u četvrtak sastati sa Trampom u Bijeloj kući, mora da dokaže da on — i gotovo osam decenija star savez — još imaju značaj, kako bi obezbijedio budućnost alijanse.
„Pravi izazov za njega sada je da postane taj Trampov šaptač i da osigura da predsjednik Tramp i Amerika ostanu uključeni u NATO“, rekao je Giedrimas Jeglinskas, predsjednik Nacionalnog odbora za bezbjednost i odbranu u litvanskom parlamentu i bivši zvaničnik NATO-a. „To je njegov ključni zadatak sada“.
U Trampovom svjetskom poretku, novac ima glavnu riječ. NATO zavisi od svojih članica za finansiranje i oružje. Evropske zemlje sve više razumiju Trampov transakcioni pristup i zaobilaze Rutea, koji je ranije bio viđen kao neko ko ima dobar odnos sa Trampom, i idu direktno do komandanta šefa.
Sada to mora da radi i Rute.
Nekadašnji predsjednik vlade sastajeće se sa Trampom dok se bori da obezbijedi da savez može funkcionisati bez Vašingtona — ili da sarađuje sa otvoreno antagonističkom administracijom koja je više okrenuta Moskvi nego Briselu.
„Savez neće umrijeti“, rekao je jedan zvaničnik NATO-a, „samo će se pretvoriti u nešto drugo“
Zvaničnik, kao i drugi, dobio je anonimnost kako bi mogao da diskutuje o osetljivim pitanjima u vezi sa savezom.
Rute, NATO i Bijela kuća nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Dok Rute razgovara sa Trampom, diplomate i generali NATO-a okupili su se u Parizu ove nedjelje na seriji hitnih sastanaka o Ukrajini, održanih izvan zvanične strukture saveza. A šefovi odbrana iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Italije i Poljske sastaju se odvojeno u onome što predstavlja moćan blok koji isključuje SAD.
„To je znak novog NATO-a“, rekao je Stefano Stefanini, bivši italijanski ambasador pri NATO-u. „Nezavidan zadatak Marka Rutea, s kojim se nijedan od njegovih prethodnika nije suočavao, biće da to izvede“.
NATO ima istoriju transformacije kako bi odgovorio na geopolitički trenutak. Zapadni lideri su dovodili u pitanje relevantnost saveza nakon Hladnog rata. Tako je NATO preuzeo nove misije uspostavljanjem zona zabrane leta u Bosni i Libiji, stavio svoju zastavu na američki rat u Avganistanu, i počeo da savjetuje iračke snage u Bagdadu.
Nakon ruske invazije na ukrajinske regione Krim i Donbas 2014. godine, NATO je podsticao članice da troše dva procenta svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu. A kada je Rusija pokrenula svoju ofanzivu 2022. godine, NATO je počeo da razvija planove za odbranu svakog regiona Evrope od napada iz Moskve.
Međutim, NATO nikada nije doživio ovakvu transformaciju globalnih saveza.
Administracija Donalda Trampa “vrlo je transakcijska, tako da radimo na uspostavljanju odnosa na tim osnovama”, rekao je jedan zvaničnik iz zemlje članice NATO-a, koji je nedavno posjetio Vašington kako bi se sastao sa kolegama.
“Ostajemo u vrlo bliskom kontaktu kako bismo osigurali da oni znaju naše planove i potrebe i kako to odgovara odnosima”.
Pitanja u vezi sa ulogom Marka Rutea dolaze dok Pentagon razmatra globalnu prisutnost američkih trupa, a Evropa je jedno od mjesta koje je spremno za smanjenje broja trupa.
Evropski zvaničnici, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merza, takcđe su glasno nagovijestili mogućnost nuklearnog štita na kontinentu koji više ne računa na SAD. NATO je počeo da revidira svoje odbrambene planove kako bi smanjio američke vojne resurse koji će biti potrebni za odbranu Evrope.
Međutim, bez prisustva 84.000 američkih trupa u Evropi — broja koji je porastao od invazije na Ukrajinu — kontinent bi imao problema da se brani od ruskog napada.
Sastanci podgrupa u Parizu, koji ne uključuju Rutea, “skoro su jednako važni kao pripremni sastanci za stvaranje NATO-a 1949. godine”, rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro. “Čak iako nije u pitanju ponovno stvaranje NATO-a, postoje osnove stvarne promjene za savez”.
Centralni nervni sistem NATO-a za vojne operacije zavisi od komandi pod vođstvom SAD-a u Monsu, Belgija; Napulju, Italija; i Norfolku, Virdžinija, najvećoj svjetskoj pomorskoj bazi.
Te komande ne samo da pružaju vatrenu moć, već i kritičnu logistiku i komunikaciju na kojima savez zavisi za velike vježbe ili raspoređivanje snaga. Ta zavisnost od SAD za čak i osnovne elemente odbrane Evrope stavlja Rutea u nezgodnu poziciju.
“On je u nezavidnoj situaciji”, rekao je Đuzepe Spatafora, bivši zvaničnik NATO-a, koji je sada analitičar u Institutu za sigurnosne studije EU u Briselu.
“Mora da kaže da su transatlantski odnosi jaki, iako nijesu. … Vjerovatno treba da kaže Trampu da je NATO izgubljen bez njega i da ga održava zadovoljnim, dok istovremeno pokazuje da saveznici ulažu u odbranu i kupuju američko oružje”.
Međutim, neki bliski savezu smatraju da postoji metoda u Ruteovom povlačenju u drugi plan.
“U DNK organizacije je da ne talasa”, rekao je jedan bivši zvaničnik NATO-a. “Želite organizaciju koja ne postaje previše glasna ili se ne uključuje u svakodnevne političke vrtloge”.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR