Rusija traži od kompanija da predlože koje sankcije bi trebalo ukinuti dok se priprema za pregovore sa Vašingtonom, navode Reutersovi izvori iz ruskog biznisa. Najveća zabrinutost odnosi se na ograničenja koja otežavaju prekogranične tokove plaćanja, što kompanije opisuju kao najproblematičnije.
Američki državni sekretar Mark Rubio izjavio je u utorak da je sada na Rusiji da odgovori, nakon što je Vašington pristao da nastavi dijeljenje vojne pomoći i obavještajnih podataka Kijevu. Ukrajina je prihvatila američki prijedlog za 30-dnevno primirje.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp upozorio je na strože sankcije ako Moskva ne pristane na pregovore, ali je takođe nagovijestio mogućnost ublažavanja sankcija ako se Rusija saglasi s primirjem.
Ruske kompanije konsultovane o ublažavanju sankcija
Dva izvora iz industrije otkrila su da je Ministarstvo industrije i trgovine tražilo mišljenje kompanija o tome koje sankcije bi trebalo hitno ukinuti.
Jedan izvor naveo je da je ministarstvo distribuiralo formular u kojem od preduzeća traži da identifikuju sankcije koje su ih najviše pogodile i da istaknu najosjetljivija ograničenja. Reuters nije uspio da dođe do kopije formulara, a Ministarstvo industrije nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Ukupno dvanaest osoba, uključujući zaposlene u velikim izvoznim firmama, konsultante, pravnike, ekonomiste i savjetnike, razgovaralo je sa Reutersom, pri čemu je većina tražila anonimnost kako bi mogli slobodno da govore.
Ključni problemi: plaćanja i energetske sankcije
Većina ispitanika navela je ograničenja u plaćanju kao najveći problem. Tri izvora su takođe ukazala na energetske sankcije, posebno one koje pogađaju rusku flotu naftnih tankera.
„Sve je postalo mnogo skuplje zbog transakcijskih troškova i obračuna preko trećih valuta“, objasnio je jedan izvor. „Najvažnije i najteže ograničenje je zabrana obračuna u dolarima.“
Upitan koje konkretne sankcije Rusija želi da ublaži, Kremlj je ponovio svoj stav da su sve sankcije nezakonite i da bi trebalo da budu ukinute.
Što se tiče detalja, oni su već predmet pregovora, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov. "Ne treba da žurimo. Nema smisla najavljivati bilo kakve konkretne segmente prije nego što pregovori budu završeni".
Pristup dolaru i bankarska ograničenja
Nakon invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, glavnim ruskim bankama je zabranjeno korišćenje globalne platne mreže SWIFT. Bez pristupa tržištima dolara i eura, ruske kompanije su bile primorane da se oslone na alternativne valute i posrednike iz trećih zemalja.
Tri izvora su navela da bi ukidanje ograničenja za banke donijelo značajan ekonomski podsticaj. Međutim, jedan od njih je istakao da je nerealno očekivati tako povoljan ishod u skorije vrijeme.
Analitičar Renaissance Capitala Andrej Melaščenko naglasio je još jedan izazov: "Ukidanje američkih sankcija ne bi automatski uklonilo evropske sankcije niti u potpunosti obnovilo platnu infrastrukturu, što znači da bi prihodi od provizija na prekogranične transakcije ostali ograničeni".
Moguće ublažavanje sekundarnih sankcija
Umjesto potpunog ukidanja sankcija, kao vjerovatniji ishod u skorijem roku vidi se smanjenje sprovođenja sekundarnih sankcija – onih koje ciljaju kompanije iz trećih zemalja koje omogućavaju ruske transakcije.
Zbog neizvjesnosti oko sprovođenja sankcija, većina kineskih banaka izbjegava bilo kakvu uključenost, što dovodi do kašnjenja u plaćanjima i logističkih problema.
"Alternativni načini su skupi i spori", rekao je jedan izvor. "Možemo nabaviti opremu i tehnologije preko Kine ili Emirata, ali kako da ih platimo?"
Drugi izvor je opisao posljedice kineskog pooštravanja platnih procedura u avgustu 2023: "Naš biznis je ozbiljno osjetio udar kada je Kina pooštrila način obračuna. Za ruske kompanije u cjelini, milijarde dolara prihoda ne mogu biti naplaćene za robu koja je već isporučena."
Zamrznuta sredstva, izazovi u energetskom sektoru
Ublažavanje sekundarnih sankcija moglo bi poboljšati prihvatanje ruskih Mir platnih kartica, domaće alternative za Visa i Mastercard. Međutim, većina od oko 300 milijardi dolara zamrznute ruske državne imovine nalazi se u Evropi, gdje su lideri zauzeli stroži stav od Vašingtona.
"Pitanje evropskih sankcija će sigurno biti na stolu, a da ne pominjemo šta će se desiti sa zamrznutim sredstvima", rekao je juče Rubio. "Evropa će morati da odluči šta će preduzeti po tom pitanju".
Sankcije su takođe teško pogodile izvoz ruske energije – pronalaženje tankera otpornih na led postalo je ozbiljan izazov zbog ograničenja plaćanja. Nedavne sankcije koje ciljaju rusku "flotu u sijenci", velike kompanije za istraživanje nafte i mreže za trgovinu naftom pokazale su se posebno štetnim.
Skepticizam prema ublažavanju sankcija
Uprkos razgovorima o mogućem ublažavanju, neki ruski poslovni lideri ostaju skeptični. German Gref, direktor najveće ruske banke Sberbank, izjavio je da njegova banka računa na daljnje pooštravanje sankcija.
Eduard Gudkov, zamjenik predsjednika proizvođača LNG-a Novatek, prošlog mjeseca je izrazio sličan stav: "Ne treba misliti da će se naša situacija poboljšati čim se geopolitičke tenzije smanje."
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR