Piše: Orisija Lucevič, šefica Foruma za Ukrajinu, Chatham House
Ključni faktori će oblikovati odluku Kremlja. Može li Rusija da se bori i za šta? Ili je veća korist u savezništvu sa Donaldom Trampom?
U ovoj fazi krize, važno je imati jasno viđenje situacije. Sastanak između SAD i Ukrajine u Džedi bio je operacija kontrole štete. Obje strane su obnovile odnose koji su bili narušeni, uglavnom zbog nestrpljenja Vašingtona. SAD su poništile prethodne odluke u zamjenu za nešto što je Ukrajina ionako bila spremna da ponudi: privilegovan pristup bogatstvu prirodnih resursa Ukrajine i spremnost da započnu mirovni proces.
Ohrabrujuće je vidjeti obnovljeni dijalog SAD i Ukrajine u cilju okončanja rata. Kao što je Čerčil rekao, jedina stvar gora od borbe sa saveznicima je borba bez njih. Javna uvreda u Ovalnom kabinetu, nazivajući Volodimira Zelenskog diktatorom, i pauza u vojnoj i obavještajnoj podršci bile su teško razumljive. Ukrajinci su se pitali zašto je predsjednik Tramp svalio krivicu i pritisak na žrtvu, a štitio agresora.
Trampov „lijepi“ dogovor uključivao je zlostavljanje slabijeg i uvjeravanje jačeg. On smatra prirodnim da vrši pritisak na saveznike, bilo da je riječ o Ukrajini ili Kanadi, a popušta na protivnike. Sastanak ove sedmice u Džedi mogao je biti pokušaj Bijele kuće da ponovo izbalansira skalu pritiska i otkrije stvarne namjere Putina. Do početka ove sedmice, SAD su ukinule pauzu u dijeljenju obavještajnih podataka i obnovile sigurnosnu pomoć.
Ovi podaci su ključni za odbranu ukrajinskih gradova od noćnih vazdušnih napada. Satelitske slike SAD i komunikacijski sistemi podržavaju nekoliko platformi za ciljanje i protivvazdušnu odbranu. Noć kada su delegacije bile u Saudijskoj Arabiji, luka Odesa je pogođena, a četvoro ljudi je poginulo u napadu na brod za žito. Ukrajina vodi odbrambeni rat i možda je Bijela kuća shvatila da je najbolji pritisak na Putina moćna i dobro opremljena ukrajinska vojska. Niko ne želi mir više od Ukrajine.
Kada je predsjednik Tramp optuživao Zelenskog da ne želi mir, to je sigurno veoma obradovalo Kremlj. Tramp je recitovao ruske teze. Sastanak SAD i Ukrajine razjasnio je tu neistinu i pokazao konstruktivan i kooperativan stav Kijeva. Zajednička izjava ističe da je "Ukrajina izrazila spremnost da prihvati američki prijedlog za trenutni, privremeni prekid vatre na 30 dana, koji se može produžiti uz obostrani pristanak strana, a koji je podložan prihvatanju i istovremenoj primjeni kod Ruske Federacije".
Šta će biti Putinov potez? Mislim da će njegov pristup prekidu vatre voditi dva faktora: da li njegova zemlja može još dugo da izdrži u borbi i uslovima dogovora nametnutog Ukrajini. Putin bi mogao da odluči da su troškovi gubitka mjesta za stolom svjetske sile uz američkog predsjednika veći od bilo kojih koristi od osvajanja nekoliko više sela na istoku Ukrajine.
Stoga bi Putin mogao da pristane na prekid vatre koji obezbjeđuje njegove privremene dobitke: dobijaju svoju "sivu zonu" sa oslabljenom Ukrajinom van NATO-a i ratom koji može biti ponovo pokrenut u bilo kojem trenutku. To bi značilo da bi Ukrajina morala da nastavi da troši ogromnu količinu svog nacionalnog budžeta na odbranu, što bi opteretilo njenu ekonomiju i otežalo ostvarivanje ciljeva vezanih za integraciju u EU. Putin, s druge strane, dobija sigurnu "kopnenu vezu" koja povezuje Krim s Rusijom putem obale Azovskog mora.
Prekid vatre bi Rusiji donio potrebnu ekonomsku olakšicu i omogućio vrijeme za vojnu rekonstrukciju. S obzirom na stalnu destrukciju ruskih rafinerija nafte u Ukrajini, Rusiji će takođe trebati vrijeme da ih obnovi. Za to će biti ključna obustava zapadnih sankcija vezanih za energente kako bi se nabavila nova oprema. Takođe, pauza omogućava pregrupisanje ljudskih resursa, jer je Ukrajina ubila ili ranila skoro 80% ruskih kopnenih trupa mobilisanih za ovaj rat. Njihova borba da preuzmu veće djelove Ukrajine posljedica je manjka ljudi i opreme.
Posljednji motiv za pauzu u ratu mogao bi biti Putinovo uvjerenje u njegovu sposobnost da uništi Ukrajinu iznutra. Nedavno insistiranje SAD na izborima i pozivi da Zelenski odstupi takođe su dio Putinovih planova. Putin je odlučan da uništi vlast Zelenskog. Scenarij sive zone omogućava snagama haosa, podstaknute dezinformacijama, da štete pro-demokratskim partijama.
Krivicu za ovu situaciju "niti rata, niti mira" snosiće Zelenski. Problemi sa ratnom traumom, nedostatak stranih investicija i novi odlasci ljudi kada se ukinu putne restrikcije čine prekid vatre rizičnim za Ukrajinu. Prekid vatre koji ne vodi ka pravednom rješenju pogoršaće regionalnu sigurnost na duže staze.
Ukrajina možda "nema sve karte", ali neće se pokolebati kada kaže da neće pristati na zahtjeve Moskve. Podrška Zelenskom je i dalje velika. Uprkos vlastitim poteškoćama sa ljudstvom, samo 38% Ukrajinaca vjeruje da bi Kijev trebao pristati da ustupi suverenu teritoriju Ukrajine Rusiji. To je uglavnom vođeno razumijevanjem da Rusija vodi genocidni rat s ciljem uništenja ukrajinske nacije – 87% Ukrajinaca vjeruje da Moskva neće stati na trenutnim linijama fronta.
Ako SAD uspiju da ograniče ruske apetite i natjeraju je da pristupi prekidu vatre kao početku stvarnog rješenja, postoji šansa za mir. Ako ne, to će stvoriti močvaru koja će potopiti Ukrajinu i dodatno oslabiti ostatak Evrope. Moskva je već u nekonvencionalnom ratu sa zapadom; ali zapadna obavještajna procjena pokazuje da se priprema za "vrući", konvencionalni sukob. Ulogu u ovim pregovorima o miru ne može biti veća.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR