Tačan datum i vrijeme predstojećeg razgovora predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Amerike Donalda Trampa biće poznati nakon što američki izaslanik Stiv Vitkof prenese Trampu informacije koje je od Putina dobio na sastanku u Moskvi, izjavio je u petak portparol Kremlja Dmitrij Peskov. On je potvrdio izjavu američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Majkla Valca koji je prvi otkrio da se Vitkof sastao s Putinom i nakon toga vratio u SAD, da bi Trampu podnio izvještaj o razgovoru, objavili su ruski mediji.
‘‘Nakon što gospodin Vitkof prenese sve informacije iz Moskve svom šefu države, tada ćemo odlučiti o vremenu razgovora", kazao je Peskov, a nešto prije toga Valc je u intervjuu za Fox News rekao da je Trampova administracija "oprezno optimistična budući da obje strane (Rusi i Ukrajinci) imaju svoje zahtjeve i biće potrebno određeno kompromisno rješenje".
Ruska strana očito kupuje vrijeme jer ne stoji loše na ratištu (ogromni gubici ionako je nikad nisu zanimali), ali Putin je svjestan da ne može decidirano odbaciti plan primirja koji su ove sedmice u Džedi predstavili SAD i Ukrajinci. Zato se čak i u komentaru ruskog Kommersanta naglašava da je "Moskva odgovorila na prijedloge Vašingtona i Kijeva o prekidu vatre izrazito izbjegavajući odgovor".
U tekstu se podsjeća da je posebni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof u Moskvu 13. marta stigao da bi razgovarao o mogućnosti sklapanja privremenog 30-dnevnog primirja, na što su Vašington i Kijev prethodno pozvali nakon višesatnih razgovora u Saudijskoj Arabiji. Ali prije nego što je stigao razgovarati s Putinom, pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov požurio je izjaviti da Rusija ne pristaje na privremeni prekid vatre i insistira na dugoročnom mirnom rješenju.
Međutim, Putin je načelno ipak podržao ideju Donalda Trampa o prekidu vatre te je nakon sastanka s Aleksandrom Lukašenkom izjavio da se Rusija slaže s prijedlogom o prekidu vatre, ali je dodao da "postoje nijanse" i postavio niz pitanja, na primjer, što učiniti s ukrajinskim oružanim snagama u regiji Kursk? Tramp je Putinovu izjavu opisao "obećavajućom, ali nepotpunom", a Volodimir Zelenski nazvao "još jednom ruskom manipulacijom".
Amerikanci koriste metodu šargarepe i štapa, pa dok je Rusija dala naslutiti da se ne slaže u potpunosti s američkim prijedlogom, u Vašingtonu je, nakon Donalda Trampa, američki ministar finansija Skot Besent počeo prijetiti sankcijama. Prema njegovim riječima, administracija Džozefa Bajdena uvela je mjere protiv Rusije na nivo tri i pooštrila ih na nivo šest neposredno prije odlaska, dok će ih sadašnja administracija "bez oklijevanja pooštriti na nivo deset".
Razumije se da u Bijeloj kući znaju što planiraju u Kremlju. Tajni izvještaji američkih obavještajnih službi, uključujući i ono s početka marta, pokazuju da Vladimir Putin i dalje namjerava dominirati Ukrajinom te bacaju sumnju na njegovu spremnost da zaustavi rat, izvijestio je ovog četvrtka The Washington Post pozivajući se na ljude iz Trampove administracije upoznate s tim dokumentima.
U izvještaju od 6. marta, prema jednom od zvaničnika s kojima je razgovarao The Washington Post, stoji da je Putin "i dalje odlučan zadržati vlast u Kijevu". Štoviše, neki bivši i sadašnji američki zvaničnici smatraju da će Putin, čak i ako pristane na privremeni prekid vatre, iskoristiti stanku da se ponovo naoruža, a zatim prekršiti uvjete prekida vatre provokacijom i okrivljujući Ukrajinu. Drugi primjećuju da nema znakova da je Putin odustao od svoje namjere da "uvede Ukrajinu u sigurnosnu i ekonomsku orbitu Rusije". Obavještajni nalazi, primjećuje WP, naglašavaju težak zadatak s kojim se Tramp suočava i postavljaju pitanja o tome tumači li Bijela kuća ispravno Putinovu spremnost da pregovara o prekidu vatre.
Toga su odlično svjesni u Kijevu, odakle su poručili da Ukrajina neće ukinuti vanredno stanje ni održati izbore, što traže i Rusi i Amerikanci, ako se na frontu proglasi 30-dnevni prekid vatre. To je listu Le Repubblica izjavio savjetnik šefa predsjedničkog ureda Mihailo Podoljak.
"Primirje od 30 dana nije kraj rata. Situacija će biti nepredvidiva i nemoguće je ukinuti ratno stanje i mjere za zaštitu zemlje u toliko kratkom roku. Biće potrebni pregovori, kao i posmatrači od povjerenja koji će moći otkriti kršenje primirja i osigurati razdvajanje strana. Moramo održavati borbenu spremnost dok se situacija ne riješi. U nestabilnoj situaciji nemoguće je jamčiti sigurnost glasanja i vođenje izborne kampanje, zbog čega 30-dnevni prekid vatre neće deblokirati izbore. No ako pregovori osiguraju stabilan prekid vatre, koji bi jamčili neutralni strani promatrači, onda će biti moguće održati izbore", kazao je Podoljak.
Uzgred, prema objavljenom istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, polovina Ukrajinaca (ravno 50 posto) ni pod kojim se uslovima nije spremna odreći ukrajinskih teritorija u ratu protiv Rusije, dok je 39 posto ipak spremno na teritorijalne ustupke radi mira.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR