Prijedlog Evropske komisije "ReArm Europe" ima za cilj da članice oslobode do 800 milijardi eura za vojnu potrošnju u naredne četiri godine.
Dugo očekivani Bijeli papir Evropske komisije o odbrani planira da članice počnu da ulažu stotine milijardi eura u sektor do kraja godine, ali uglavnom ne navodi inovativne i zajedničke opcije finansiranja.
Bijeli papir, objavljen u srijedu, u velikoj mjeri ponovo obrađuje predlog Komisije "ReArm Europe" koji je predstavljen prije dvije nedjelje, a koji bi mogao omogućiti članicama da mobilizuju do 800 milijardi eura za odbranu u naredne četiri godine, naročito kroz zajedničke narudžbine i nabavku opreme.
Šefica EU diplomatije Kaja Kalas opisala je to kao "ključni trenutak" za blok.
„Vrijednost koju dodajemo radeći zajedno je neprocjenjiva. To nam daje konkurentsku prednost koja je neuporediva bilo gdje u svijetu“, rekla je novinarima tokom konferencije za medije na kojoj je predstavljen Bijeli papir.
Glavni finansijski kapacitet za članice dolazi od aktiviranja nacionalne izlazne klauzule u Paktu o stabilnosti i rastu, što bi im omogućilo da odstupaju od strogih fiskalnih pravila EU koja ograničavaju nivo duga i deficita na 3% i 60% BDP-a, respektivno.
Zvaničnik Komisije, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je jutros da se nadaju da će svih 27 članica zatražiti aktiviranje izlazne klauzule prije ili u aprilu. Komisija će tada morati da ocijeni zahtjev, ali „nadamo se da će proces biti završen prije lejtnje pauze“, rekao je zvaničnik.
Predsjednica Komisije, Ursula fon der Lajen, prethodno je rekla da bi omogućavanjem članicama da ulažu dodatnih 1,5% BDP-a u odbranu u naredne četiri godine, članice trebalo da budu u mogućnosti da ulože oko 650 milijardi eura u odbranu.
Međutim, drugi zvaničnik EU, takođe govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da "konačan rezultat, nadamo se, biće čak i veći".
Pristupanje drugoj glavnoj opciji finansiranja, takozvanom instrumentu SAFE, koji Komisija želi hitno uspostaviti kako bi podigla novac na tržištima kapitala i potom pozajmila do 150 milijardi eura članicama, zahtijevaće da vlade podnesu zahteve za finansiranje u roku od šest mjeseci.
Kapaciteti koje je Komisija identifikovala kao prioritetne oblasti uključuju odbranu od vazdušnih napada i raketa, artiljerijske sisteme, municiju i rakete, dronove i sisteme protiv dronova, vještačku inteligenciju, kvantnu tehnologiju, sajber i elektronski rat, kao i strateška sredstva.
Jedan od zvaničnika koji je citiran rekao je da pregovori između članica i Komisije na osnovu ovih planova treba da budu relativno brzi jer će novac biti dodijeljen kao pozajmice koje članice moraju da vrate, a ne kao grantovi.
Ostale tri glavne predložene mjere u okviru ReArm Europe koje omogućavaju članicama da investiraju više u odbranu u naredne četiri godine uključuju proširenje mandata Evropske investicione banke, omogućavanje korišćenja fondova za koheziju za odbrambene projekte i omogućavanje korišćenja ušteda i privatnog finansiranja u tom sektoru.
Jedina nova finansijska opcija koju Bijeli papir razmatra je mogućnost da članice odustanu od PDV-a za kupovine koje prave zajednički sa drugim članicama kroz instrument SAFE. Međutim, nije jasno koliko novca će ovo uštedjeti članicama.
Jedan od zvaničnika Komisije branio je nedostatak novih opcija finansiranja, rekavši da je ReArm "već značajan odgovor na pitanje kako možemo pomoći članicama" i da ono što je uključeno "ne iscrpljuje nužno opseg ove debate".
Lideri EU trebalo bi da se vrate ovom pitanju na samitu u junu. Neki, poput predsjednika Francuske Emanuela Makrona, na primjer, pozvali su na korišćenje takozvanih euroobveznica, kao i na upotrebu vlastitih resursa, kao što je digitalni porez.
Međutim, Makron je očigledno postigao veliki uspjeh sa Komisijom, uključujući evropske preferencije za prikupljanje novca kroz SAFE, što bi zahtijevalo da kupljena oprema ima 65% sadržaja koji potiče iz EU, a da EU proizvođač ima prava nad preostalih 35%. Ovo je kako bi se osiguralo da nijedna treća zemlja ne može blokirati upotrebu opreme u budućnosti.
Ostali ključni prijedlozi iz Bijelog papira uključuju predlog za Evropski mehanizam za vojnu prodaju, koji bi omogućio članicama da objedine potražnju i zajednički nabavljaju opremu, već predstavljen od strane Fon der Lajen u utorak, kao i Evropsku tehnološku mapu za naoružanje, za podsticanje ulaganja u disruptivne tehnologije u vojnoj svrsi, uključujući AI i kvantnu tehnologiju.
Na kraju, Komisija predlaže da se stvore strateške zalihe i rezervoari za spremnost odbrambene industrije. Ovo će biti olakšano kroz dugo očekivani zakonodavni okvir za Evropski program odbrambene industrije (EDIP), koji treba da uključi mogućnost finansijske podrške za skladištenje, prema jednom od zvaničnika EU koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
Evropski parlament je prošle sedmice rekao da će težiti da ubrza regulativu.
Cilj skladištenja vojnih kapaciteta, rekao je zvaničnik Komisije, je "da želimo biti agilniji i odgovorniji na bilo koju kriznu situaciju".
Komesar za odbranu, Andrius Kubilius, govoreći sa Kajom Kalas, rekao je novinarima da je Bijeli papir "početak puta i to nije lak put" i da je prioritet za izvršni organ EU sada "implementacija, implementacija, implementacija".
„(Vladimir) Putin neće biti obeshrabren ako mu budemo čitali Bijeli papir. On će biti obeshrabren ako pretvorimo Bijeli papir u akciju i ako ga upotrijebimo da izgradimo stvarne dronove, tenkove i artiljeriju za našu odbranu“, rekao je.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR