Njemački plan potrošnje izaziva zabrinutost u EU zbog moguće narušavanja jedinstvenog tržišta

Evropske vlade izrazile su strah da bi radikalni planovi potrošnje koje je najavio budući njemački kancelar mogli narušiti jedinstveno tržište EU i Njemačkoj dati nepravednu konkurentsku prednost.

Mjesec nakon izbora koji su gotovo sigurno doveli Fridriha Merca na čelo Berlina, gornji dom njemačkog parlamenta u petak je odobrio istorijsku izmjenu osnovnog zakona kako bi se iz pravila stroge potrošnje izuzela ulaganja u odbranu iznad 1% ekonomskog učinka, zajedno s fondom od 500 milijardi eura za infrastrukturu i zelenu energiju, čime je prošao posljednji parlamentarni korak.

Iako su njemački saveznici u Evropi generalno pozdravili dugo očekivano popuštanje budžetske discipline Berlina, postoji zabrinutost zbog potencijalnog uticaja na ekonomije koje se još uvijek oporavljaju od dvostrukog šoka – pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini – kao i zbog prijetećeg trgovinskog rata sa SAD-om.

Na samitu lidera EU u Briselu u četvrtak – gdje je Njemačku predstavljao odlazeći kancelar Olaf Šolc, budući da nova vlada još nije formirana – tema nije bila direktno razmatrana, a fokus je bio na jačanju odbrambenih kapaciteta kontinenta.

Međutim, pitanje već izaziva zabrinutost širom bloka i unutar Evropske komisije, koja nadgleda državne subvencije – koje naziva „državnom pomoći“. Više diplomata iz različitih dijelova Evrope izrazilo je zabrinutost u izjavama za POLITICO.

Produbljivanje jaza između dvije najveće evropske ekonomije

Pošto će dodatna potrošnja – koja bi mogla dostići čak 1 bilion eura u narednoj deceniji, uglavnom za odbranu, infrastrukturu i zelenu energiju – smanjiti pritisak na redovni budžet Njemačke, to će omogućiti veće rashode u drugim sektorima. Dio tog novca već je predviđen za subvencije industriji, što bi moglo dati njemačkim kompanijama nepravednu prednost u odnosu na konkurente u ostatku EU.

„Moramo biti oprezni kada je riječ o produktivnim ulaganjima u Njemačkoj“, rekao je bivši ministar Francuske, druge najveće ekonomije u EU, pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme. „To može pomoći nama, može povući našu ekonomiju u pravom smjeru. Ono što je dobro za njemačku ekonomiju, dobro je i za nas – to znači veća tržišta za francuske kompanije. Ali, moglo bi produbiti jaz u produktivnosti između naših zemalja. Moraćemo da pratimo Njemačku.“

Francuska predvodi grupu zemalja, uključujući Italiju i Španiju – treću i četvrtu najveću ekonomiju EU – koje su više puta pozvale blok da osmisli nove načine za ublažavanje potencijalnih „distorzija“ jedinstvenog tržišta, poput zajedničkog zaduživanja svih članica EU. Njemačka, međutim, odbacuje tu ideju.

Subvencionisanje „strateških industrija“

„Pitanje mogućih distorzija je nešto što moramo razmotriti“, rekao je diplomata iz jedne južnoevropske zemlje. Dodao je da će se tek vidjeti koje će subvencije nova njemačka vlada dogovoriti u svom konačnom koalicionom sporazumu.

U preliminarnom dogovoru o budućoj koaliciji, Mercov blok CDU/CSU i Socijaldemokrate izjavili su da žele iskoristiti dodatna sredstva za subvencije „energetski intenzivnim sektorima“ i uvesti „trajno ograničenje mrežnih naknada“.

Takođe, sporazum predviđa državnu pomoć za jačanje „strateških industrija“ i privlačenje stranih investicija, poput „industrije poluprovodnika, proizvodnje baterija, vodonika ili farmaceutskih proizvoda“.

Njemački saveznici strahuju da bi Berlin mogao izdvojiti milijarde eura kako bi privukao fabrike čipova i baterija ili smanjio energetske troškove njemačkih kompanija, dok druge zemlje EU nemaju finansijske mogućnosti za takve subvencije. To podsjeća na snažnu reakciju širom Evrope koju je Šolc doživio 2022. godine kada je uveo program od 200 milijardi eura za smanjenje cijena energije u Njemačkoj na početku rata u Ukrajini.

„Prije svega, zaista pozdravljam to što Njemačka značajno povećava izdvajanja za odbranu. Njemačka je važna zemlja“, izjavila je Džesika Rozenkranc, švedska ministarka za evropske poslove, za POLITICO.

Ali kada je riječ o državnoj pomoći, dodala je: „Očigledno, imamo pravila“.

Masovni investicioni plan Fridriha Merca – koji predstavlja drastičan zaokret u odnosu na stroge politike štednje koje su Njemačka i njegova konzervativna stranka ranije zagovarali – već izaziva tenzije u Evropi, dok Berlin istovremeno pokušava da ublaži stroga fiskalna pravila EU koja je nekada insistirao da se poštuju.

Njemački zvaničnik nastojao je umanjiti zabrinutost oko narušavanja jedinstvenog tržišta, istakavši da je planirani njemački budžet široko pozdravljen, uključujući i od strane francuskog predsjednika Emanuela Makrona tokom njegove posjete Berlinu u utorak.