Članica NATO-a, Finska, planira da napusti globalnu konvenciju o zabrani mina i do 2029. poveća izdvajanje za odbranu na najmanje tri odsto bruto domaćeg proizvoda, kao odgovor na sve veću vojnu prijetnju iz Rusije, objavila je tamošnja vlada.
Poljska i baltičke zemlje, Estonija, Litvanija i Letonija, prošli su mjesec najavile povlačenje iz Otavske konvencije iz 1997. zbog prijetnje koju za njih i Evropu predstavlja susjedna Rusija.
Napuštanjem sporazuma Finska, koja čuva najdužu granicu NATO-a s Rusijom, mogla bi ponovno da počne da osigurava zalihe nagaznih mina kako bi joj bile dostupne pokaže li se za to potreba.
Na konferenciji za novinare premijer Peteri Orpo rekao je kako zasad nema neposredne vojne prijetnje toj nordijskoj naciji, ali da Rusija dugoročno predstavlja opasnost za cijelu Evropu.
“Povlačenje iz Otavske konvencije omogućiće nam da se na sveobuhvatniji i svestraniji način pripremimo za promjene u aktualnom sigurnosnom okruženju”, rekao je.
Premijer Orpo dodao je da će Finska izdvajati dodatne tri milijarde eura za odbranu, podižući tako nivo vojne potrošnje s 2,41 posto u 2024. na tri odsto bruto domaćeg proizvoda do 2029. godine.
“Ovo je dio finskog doprinosa Evropi koja preuzima veću odgovornost za vlastitu odbranu”, napisao je na X-u finski predsjednik.
Ove najave dolaze u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pojačava napore za okončanje rata u Ukrajini, što je izazvalo rastuću zabrinutost Poljske i baltičkih zemalja da bi se Rusija mogla ponovo naoružati i napasti njih umjesto Ukrajine.
Finska se pridružila vojnom savezu NATO 2023. godine, u promjeni politike nakon decenija nesvrstanosti izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Finska je počela da razmatra povlačenje iz Otavskog sporazuma prošlog novembra kada je njen vojni zapovjednik rekao da bi se o tom pitanju trebalo razgovarati zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.
“Finska će koristiti mine na odgovoran način, ali to je sredstvo odvraćanja koje nam je potrebno”, rekla je ministarka poljoprivrede i šumarstva Sari Esajah novinarima.
Protivpješadijske nagazne mine dizajnirane su tako da budu skrivene u zemlji i automatski detoniraju kada ih neko nagazi ili prođe u njihovoj blizini. Finska je uništila preko milion nagaznih mina nakon 2012. godine, postavši posljednja država EU koja je potpisala Otavsku konvenciju, koju je ratificiralo ili joj je pristupilo više od 160 zemalja – ali ne i Rusija.
Sporazum iz 1997. bio je jedan u nizu međunarodnih sporazuma sklopljenih nakon završetka Hladnog rata kako bi se podstaklo globalno razoružanje. Borci protiv mina dobili su Nobelovu nagradu za mir iste godine.
Mine su ubile ili osakatile desetine hiljada civila širom svijeta, mnoge od njih dugo nakon završetka ratova.
Napuštanje sporazuma zahtijevaće odobrenje finskog parlamenta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR