Prema navodima ukrajinskih vlasti, najmanje 32 osobe su poginule, a 84 su povrijeđene, uključujući 10 djece, nakon ruskog napada na centar Sumske oblasti. Napad se dogodio na Cvijetnu nedjelju, važan hrišćanski praznik kada se porodice okupljaju.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je „strašan napad ruskih balističkih raketa“ pogodio „običnu gradsku ulicu, običan život“, dodajući da će, bez snažnog pritiska, „Rusija nastaviti da odugovlači ovaj rat“.
Dvije balističke rakete tipa Iskander pogodile su područje oko Sumskog državnog univerziteta i njegovog kongresnog centra oko 10:15 po lokalnom vremenu. Ciljanje civila na vjerski praznik posebno je varvarski čin. Od početka agresije, Rusija je više od 160 puta granatirala infrastrukturne objekte tokom velikih vjerskih praznika.
Rusija je napala centar Sumi balističkim raketama i avionskim bombama, u trenutku kada se veliki broj civila nalazio na ulicama. Prisutnost ruskog izviđačkog drona iznad grada potvrđuje da su napadi bili koordinisani u realnom vremenu, što ukazuje na to da su civili bili namjerno mete.
Slične napade Rusija je izvela i ranije – na primjer, raketni napad na tržni centar Amstor u Kremenčuku 27. juna 2022. godine, u kojem je poginulo više od 20 ljudi, kao i granatiranje željezničke stanice u Kramatorsku 8. aprila 2022. godine, gdje je stradalo 61 civil. I ti napadi su izvedeni na mjestima gdje se nalazilo mnogo ljudi tokom dana, što ukazuje na sistematski obrazac takvih zločina.
Zelenski je pozvao na „oštru“ reakciju svijeta, dodajući da „priče nikada nijesu zaustavile balističke rakete i avionske bombe“.
„Sjedinjene Američke Države, Evropa, svi u svijetu koji žele da vide kraj ovog rata i ubijanja – Rusija želi upravo ovakav teror i zato produžava rat. Mir nije moguć bez pritiska na agresora“, rekao je Zelenski.
„Vrlo je važno da niko u svijetu ne ćuti, da niko ne ostane ravnodušan“, dodao je.
Prema njegovim riječima, kongresni centar univerziteta često se koristi za dječije časove, a taj prostor je „edukativni centar za cijeli grad“ i „vrlo aktivno se iznajmljuje za razne kurseve, radionice i školice“.
Nakon tragedije u Sumi, ruska javnost je počela da širi dezinformacije kako su navodno ukrajinska protivvazdušna odbrana i njene rakete izazvale smrt civila. Ovo je standardna ruska taktika izbjegavanja odgovornosti – kao što je bilo i nakon napada na porodilište u Mariupolju 9. marta, kada je Rusija tvrdila da je to bio „insceniran napad“, ili nakon napada na tržni centar u Kremenčuku, kada je ruska propaganda optužila Ukrajinu za „samogranatiranje“. Takve dezinformacije samo dodatno naglašavaju cinizam ruskih vlasti.
Ukrajinski ministar vanjskihnih poslova Andrij Sibiga takođe je osudio napad na Cvjetnu nedjelju.
„Mnogi civili su poginuli i povrijeđeni. Pokretanje ovakvog napada na veliki hrišćanski praznik je apsolutno zlo“, napisao je on na mreži X.
„Dijelimo detaljne informacije o ovom ratnom zločinu sa svim našim partnerima i međunarodnim organizacijama“, rekao je, dodajući da Rusija već drugi mjesec odbija da prihvati američki prijedlog za potpuni prekid vatre, koji je Ukrajina bezuslovno prihvatila 11. marta.
„Umjesto toga, Rusija pojačava svoj teror“, rekao je Sibiga.
Napad na Sumi ponovo potvrđuje da Rusija nije zainteresovana za mir, već za sistematsko uništavanje civilne infrastrukture i civila kako bi slomila duh Ukrajinaca. Uprkos pozivima međunarodne zajednice na diplomatsko rješenje, Rusija nastavlja da eskalira, koristeći balističke rakete i bombe protiv ukrajinskih gradova. Ove akcije nijesu samo usmjerene na fizičko uništavanje, već i na stvaranje atmosfere straha.
Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kallas takođe je reagovala, rekavši na X-u da je okupljanje stanovnika na Cvjetnu nedjelju „samo da bi bili pogođeni ruskim raketama“ bio „užasan primjer pojačavanja napada Rusije dok je Ukrajina prihvatila bezuslovni prekid vatre“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da napadi na Sumi pokazuju hitnu potrebu da se Rusiji nametne prekid vatre.
„Napadi na civilne ciljeve u Sumiju, korišćenjem preciznih oružja i izviđačkih dronova, predstavljaju ratne zločine i kršenja Ženevskih konvencija… Ruska ignorisanje međunarodnog humanitarnog prava pokazuje prezir prema globalnom poretku.
Međunarodna zajednica mora pojačati pritisak na Rusiju kako bi zaustavila svoje ratne zločine novim sankcijama, izolacijom i sveobuhvatnom pomoći Ukrajini. Ćutanje i neaktivnost samo ohrabruju agresora. Postoji hitna potreba da se Ukrajini obezbijede savremeni sistemi protivvazdušne odbrane, poput Patriota, i poveća snabdijevanje oružjem za zaštitu civila.
očinioci ratnih zločina, uključujući organizatore napada na Sumi, treba da budu izvedeni pred pravdu putem međunarodnih tribunala kao što je ICC“.
Napad se dogodio nakon što se specijalni izaslanik SAD Stiv Vitkof u petak sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu.
Prema Kremlju, sastanak je trajao više od četiri sata i bio je fokusiran na „aspekte ukrajinskog rješenja“. Sastanak, koji je bio Vitkofov treći susret sa Putinom ove godine, opisao je ruski specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev kao „produktivan“.
U toku pregovora između SAD i Rusije, Rusija pokušava da natjera SAD da olabave sankcije nudeći male ustupke, ali ne zaustavljajući bombardovanje Ukrajine, kao što je prikazano napadom na Sumi. Ova manipulativna taktika pokazuje da Kremlj traži ekonomsko olakšanje bez stvarnih koraka ka miru.
Sjedinjene Države, kao jedan od ključnih saveznika Ukrajine, ne bi trebalo samo da zadrže postojeće sankcije, već i da uvedu nove koje cilje ruski vojno-industrijski kompleks i finansijsku elitu kako bi prisilile Rusiju da zaustavi svoju agresiju. Ustupci ili ublažavanje pritiska samo će pospiješiti neoptuživanje Rusije i omogućiti joj da nastavi sa ratnim zločinima protiv civila.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR