List POLITICO analizirao je sve dostupne podatke o najvjerovatnijim kombinacijama za drugi krug predsjedničkih izbora koji Rumuniji donose izbor od presudnog značaja.
Sve oči uprte su ka Rumuniji. Zemlja izlazi na izbore 4. maja u prvom krugu predsjedničkih izbora koji su već izazvali mnogo kontroverzi, nakon što su prošlogodišnji novembarski izbori poništeni zbog zabrinutosti povodom mogućeg miješanja Rusije.
Nakon što je ultranacionalista Kalin Đorđesku, koji se otvoreno vezuje za Moskvu, diskvalifikovan iz ponovljenog izbornog procesa, vođa desničarskog pokreta AUR (Savez za ujedinjenje Rumuna), Đorđe Simion, izbio je u sam vrh anketa. Glasanje koje slijedi moglo bi uzdrmati temelje i EU i NATO-a ako Rumunija skrene sa svog proevropskog puta.
Prema aktuelnim istraživanjima – iako uz podsjetnik da prošle godine nisu predvidjela nagli uspon Đorđeskua – četiri kandidata sada imaju realne šanse da se domognu drugog kruga 18. maja: Simion, kandidat vladajućih partija Krin Antonesku, nezavisni centrista Nikušor Dan, i nekadašnji ljevičar, a danas nacionalista, Viktor Ponta. Svaki od njih u nekom trenutku zabilježio je drugo mjesto u različitim anketama.
Evo kako bi mogli izgledati mogući dueli u drugom krugu – uključujući i one koji Briselu zadaju ozbiljne glavobolje.
Simion protiv Dana
Nakon što je Đorđesku izbačen iz trke, Simion se pozicionirao kao glavni izbor za nacionalistički orijentisane birače – i to mu, izgleda, ide od ruke. Njegovih 30 odsto podrške u novim anketama gotovo u potpunosti odgovara zbiru glasova koje je prošle jeseni dobio Đorđesku, plus njegovi lični poeni.
Otvoreni simpatizer italijanske premijerke Đorđe Meloni, Simion se predstavlja kao neko ko donosi promjene. Njegova partija AUR, koja je započela kao antivakserski pokret, postala je ozbiljna politička snaga nalik na populizam Donalda Trampa. U kampanji obećava konfrontaciju s Briselom i obustavu vojne pomoći Ukrajini.
Kako navodi politički analitičar i direktor agencije Inscop Research, Remus Štefureak, Simion ima snažnu podršku u manjim i srednjim gradovima, selima, kao i među mlađim glasačima (ispod 45 godina) sa nižim prihodima i obrazovanjem. Baš kao i Đorđesku, i on cilja glasove dijaspore, iako se ona rijetko obuhvata u nacionalnim anketama.
S druge strane, Dan, po struci matematičar i osnivač partije USR (Spasimo Rumuniju), danas se kandiduje kao nezavisni. Ima jaku podršku u Bukureštu, gdje je gradonačelnik, kao i u ostalim većim urbanim centrima, ali znatno manje u manjim sredinama.
Iako bi mogao pridobiti podršku dijaspore, Dan je van glavnog grada i dalje prilično nepoznat – što mu je, po mišljenju Štefureka, „Ahilova peta“. U čitavoj zemlji, „oko 10 odsto populacije ne zna ko je Nikušor Dan“, i to bi ga moglo koštati pobjede u tijesnom drugom krugu protiv Simiona.
Anketa bukureštanske agencije CURS, objavljena u ponedjeljak, predviđa pobjedu Simiona u tom scenariju – sa 54 odsto naspram Danovih 46.
Štefureak ipak ističe da je sve još u ranoj fazi, te da bi kampanja pred drugi krug, ako uspije izazvati emotivnu reakciju i proširiti podršku, mogla biti krajnje nepredvidiva.
Simion protiv Antoneskua
Krin Antonesku, suprug bivše evropske komesarke Adine Valean, u trku ulazi sa podrškom vladajućih stranaka: socijaldemokrata (PSD), nacionalnih liberala (PNL) i partije mađarske manjine (UDMR).
U ovom scenariju, podrška političkog establišmenta svakako ide u prilog Antoneskuu – jer u drugom krugu presudnu ulogu ima sposobnost da se pridobije širi krug birača. Međutim, ima slabiju poziciju među dijasporom: oko 5 do 7 odsto ukupnih glasova dolazi iz inostranstva, a ti glasači obično glasaju „protiv sistema“, objašnjava Štefureak.
Dijaspora je ranije u ogromnom broju podržavala bivšeg predsjednika Johanisa, u znak protesta protiv nekada moćnog PSD-a. U novembru, Đorđesku je osvojio glasove iz dijaspore porukom: „Vi ste otišli zato što vas je nesposobna vlast natjerala da napustite porodicu i zemlju.“
Prema trenutnim analizama, Simion i Antonesku su gotovo izjednačeni u ovom hipotetičkom okršaju. Ipak, prema anketi CURS-a, Antonesku ima blagu prednost – 52 prema 48 odsto.
U svojoj kampanji da izbori drugi krug, Antonesku je odbacio rezultate ankete koja je pokazala da je Ponta drugi u prvom krugu, nazvavši je „predizbornim trikom“ kojim se pokušavaju okupiti glasači koji se protive i Simionu i Ponti – iza kandidata Dana.
Simion protiv Ponte
Ovo je duel koji izaziva strah, kako kod rumunske političke elite, tako i šire u Evropi.
Ponta, bivši premijer i nekadašnji predsjednik Socijaldemokratske partije (PSD), bio je prinuđen da podnese ostavku nakon tragičnog požara u noćnom klubu 2015. godine, za koji su građani krivili korupciju.
Sada vodi kampanju pod sloganom „Prvo Rumunija“, zalažući se za obustavu izvoza ukrajinskog žita kroz rumunske luke – važne za ratom pogođenu Ukrajinu – kako bi zaštitio domaće poljoprivrednike. Ipak, naišao je na oštre kritike zbog priznanja da je 2014. dopustio plavljenje četiri rumunska sela na Dunavu, kako bi spasio glavni grad Srbije, Beograd.
Ponta uglavnom ima podršku starijih birača iz manjih gradova i sela. Kao i Simion, pokušava da pridobije glasače koji su ranije podržavali Georgesku.
Prošle nedjelje, lideri USR-a odlučili su da podrže Dana, umjesto svoje kandidatkinje Elene Lasconi, ne bi li spriječili Pontu da se domogne drugog mjesta. Upozorili su da bi drugi krug između Simiona i Ponte bio „toksičan“ scenario.
Iako obojica nastupaju s nacionalističkih i antievropskih pozicija, Ponta bi, prema riječima Štefureka, ipak mogao biti „doživljen kao nešto proevropskiji“ kandidat u odnosu na Simiona.
Simiona prate optužbe – koje on uporno negira – da se sastajao s ruskim špijunima. Zabranjen mu je ulazak u Moldaviju i Ukrajinu zbog ranijih izjava o povraćaju teritorije, a protivi se i dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Ipak, pred izbore je promijenio ton, označivši Rusiju Vladimira Putina kao ozbiljnu prijetnju, a sve više se približava Trampovom MAGA pokretu.
Štefurek smatra da bi mu reputacija proruskog kandidata na kraju mogla i naštetiti – prema nedavnom istraživanju, skoro 90 odsto Rumuna podržava članstvo u EU i NATO-u.
Rumunija je jedna od najmnogoljudnijih članica EU, ključna zemlja na istočnom krilu Evrope i NATO-a i ozbiljna vojna sila. Pobjeda političara skeptičnog prema EU i NATO-u mogla bi biti ozbiljan udarac planovima Unije da podrži Ukrajinu u borbi protiv Rusije.
U slučaju da se Simion i Ponta nađu u drugom krugu, to bi bila tijesna trka, procjenjuje Štefurek.
Ponta protiv Antoneskua
Prema najnovijim anketama, Simion trenutno ima više od 30 odsto podrške i gotovo sigurno ide u drugi krug. Zbog toga su svi scenariji bez njega više teorijski, ali nagli rast podrške Đorđeskuu u novembru pokazao je da ništa nije zagarantovano.
Ponta je vodio PSD prije nego što je osnovao svoju partiju – Pro Rumunija. To mu je donijelo ličnu bazu podrške, ali i ostavilo solidan broj bivših birača PSD-a uz sebe.
I Antonesku i Ponta imaju širok spektar podrške, što im daje dobre šanse u drugom krugu. Ipak, Ponta bi mogao imati prednost zahvaljujući većem uticaju među biračima Georgeskua i Simiona, tvrdi Štefurek.
Ponta protiv Dana
Ponta bi takođe mogao imati prednost i u odnosu na Dana, iako drugi krug između njih dvojice sada izgleda malo vjerovatan.
Dan za sada ima ograničenu bazu podrške. Odluka USR-a da ga podrži mogla bi se čak obiti o glavu – blisko povezivanje s centrističkom partijom moglo bi mu otežati da privuče širu podršku, smatra Štefurek.
Bez obzira na to, anketa agencije Curs pokazala je da bi njih dvojica imali podjednake šanse – 50:50.
Dan protiv Antoneskua
U slučaju (u ovom trenutku malo vjerovatnog) drugog kruga između Dana i Antoneskua, obojica bi se borili za glasove istog biračkog tijela.
Dan uživa podršku USR-a, kao i visokoobrazovanih i imućnijih građana iz većih gradova, dok Antonesku ima oslonac među pristalicama vladajućih partija širom zemlje. Obojica bi morali da osvoje nove birače, a ni jedan ni drugi ne privlače previše nacionalistički orijentisane glasače.
Prema anketi Cursa, Antonesku ima blagu prednost – 52 prema 48 odsto – dok Štefurek smatra da bi to bila „mrtva trka“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR