Plakati sa poznatim licima niču širom Mađarske. Uz slogan "Ne dozvolimo da odlučuju umjesto nas" prikazane su tri osobe koje mađarska vladina propaganda često predstavlja kao prijetnje. Na plakatima se nalaze: ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i njemački političar Manfred Veber, lider Evropske narodne partije u Evropskom parlamentu, kojoj pripada i najveći Orbanov opozicioni protivnik.
Tema je članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji, proces koji je još daleko od realizacije i o kojem ovi političari nemaju direktnu nadležnost da odlučuju. Građanima Mađarske ovih dana na kućne adrese stižu glasački listići sa jednostavnim pitanjem: "Podržavate li članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji?"
Iako je pitanje neutralno formulisano, mađarska vlada je jasno stala na jednu stranu. Premijer Viktor Orban prošle sedmice pozvao je građane da izađu na referendum, tvrdeći da bi članstvo Ukrajine značilo "da bismo sav mađarski novac morali trošiti na Ukrajinu", piše Guardian.
Vlada je, bez ikakvih dokaza, upozorila i da bi dolazak "jeftine radne snage" iz Ukrajine ugrozio radna mjesta Mađara, kao i da bi zbog niskih stopa vakcinacije u Ukrajini mogle da se prošire zarazne bolesti.
Orbanova politika mogla bi dovesti do ozbiljnog sukoba sa Briselom
Bivši evropski komesar iz Mađarske László Andor komentariše kako je Fidesz još prije nekoliko godina shvatio da "među građanima postoji otpor prema uključivanju u rat". "Ali taj sentiment se sistematski koristi da bi se opravdalo odbijanje pružanja prave podrške Ukrajini," kaže Andor.
Mađarska je više puta pokušavala da blokira evropske sankcije protiv Rusije, iako je na kraju često popuštala, uspijevala je da zadrži 6 milijardi eura pomoći drugim članicama za vojnu pomoć Ukrajini, te je odbila da potpiše dvije ključne deklaracije podrške Ukrajini. Sada bi Orbanova politika mogla izazvati ozbiljan sukob sa Briselom, baš u trenutku kada se suočava sa najozbiljnijim izazivačem u posljednjih desetak godina.
Zemlje članice EU sve ozbiljnije razmatraju aktiviranje krajnje mjere: oduzimanje Mađarskoj prava glasa prema članu 7. Ugovora o Evropskoj uniji. Iako se zasad radi samo o početnim razgovorima, većina stručnjaka smatra da je taj scenario teško ostvariv jer bi za ukidanje prava glasa bila potrebna jednoglasna odluka svih ostalih 26 članica.
Prije nekoliko godina Poljska je najavila da će braniti Mađarsku vetom; danas se pretpostavlja da bi tu ulogu mogao preuzeti slovački premijer Robert Fico. Postupak po članu 7. pokrenut je još 2018. godine, ali od tada nije značajno napredovao.
Međutim, vjetrovi u Briselu se mijenjaju.
"Orban danas otvoreno opstruira inicijative koje većina država članica smatra ključnim za bezbjednost i budućnost Evrope", upozorava Andor, podsjećajući kako su prvi ozbiljni problemi u Mađarskoj počeli još 2010–2011. godine, napadima na nezavisnost pravosuđa.
Neki smatraju da bi pravi sukob mogao nastati ako Mađarska pokuša da blokira produženje sankcija protiv Rusije, uključujući zamrzavanje 210 milijardi eura ruske imovine unutar EU-a. Ta imovina je ključna za finansiranje ukrajinskog otpora i buduću obnovu zemlje, a odluka o njenom zamrzavanju mora se obnavljati jednoglasno, do kraja jula.
"Da imaju podršku SAD-a, Mađari bi sigurno pokušali da blokiraju odluku," tvrdi jedan visoki zvaničnik EU. "Time bi se de fakto stavili izvan Evropske unije."
"Dosta nam je njegovog ponašanja"
Međutim, diplomate ističu da Mađarska do sada uvijek na kraju odustane od svojih prijetnji, posebno kada osjeti međunarodni pritisak.
"Ako sudimo po prošlosti, trebalo bi da budemo sigurni. Ali bilo bi neodgovorno osloniti se samo na to," upozorava jedan iskusni diplomata.
Holandska poslanica u Evropskom parlamentu Tineke Strik, koja vodi rad na praćenju vladavine prava u Mađarskoj, kaže da su "države članice sve zasićenije Orbanovim ponašanjem".
Prema njenim riječima, 19 vlada već je spremno da podrži sledeći korak u članu 7, ali im nedostaje dogovor o zajedničkoj strategiji. Prošle sedmice grupa evroposlanika posjetila je Mađarsku i zaključila da se stanje demokratije "ubrzano pogoršava".
Posebno zabrinjava sve jači pritisak na nezavisne glasove. U govoru prošlog mjeseca, Orban je novinare, političke aktiviste i sudije nazvao "insektima", koristeći retoriku koja podsjeća na najmračnije periode evropske istorije.
Očekuje se da će izvještaj evroparlamentaraca potvrditi široku političku kontrolu nad medijima i pravosuđem, kao i nova ograničenja za LGBTQ+ zajednicu, nakon ustavnih promjena kojima su zabranjene Parade ponosa i slična javna okupljanja.
"Svi se plaše da bi to mogao biti napad na samo pravo na slobodno okupljanje," upozorava Strik.
"Orban mora biti pod snažnim pritiskom Brisela"
Analitičari upozoravaju da zabrana Parade ponosa ima i političku pozadinu: vlasti žele prisiliti Petera Magjara, lidera opozicije, da se izjasni. Ako zabranu osudi, rizikuje gubitak konzervativnih birača; ako prećuti, otuđiće urbane, obrazovane glasače.
Slična taktika se koristi i sa referendumom o Ukrajini, kojim se Magjar pokušava prikazati kao "pro-ukrajinski" političar koji "radi za Brisel" na štetu Mađarske.
"Tisza predstavlja takvu egzistencijalnu prijetnju Fideszu da se ne može isključiti ni pokušaj izborne prevare na narednim parlamentarnim izborima," upozorava Daniel Hegedüs iz German Marshall Funda.
Iako su dosadašnji izbori u Mađarskoj ocijenjeni kao nepravedni zbog dominacije vladinih medija, formalno su bili slobodni. Sada se analitičari plaše da bi naredni izbori mogli biti ni slobodni ni pošteni. Za evropske diplomate to predstavlja dodatni izazov: dosad su vjerovali da će se "Orbanov problem" riješiti na izborima, kao što je riješen "poljski problem". Međutim, Strik upozorava da ta strategija više nije održiva.
Ona poziva Evropsku komisiju da bude odlučnija – da javno prozove Orbana, traži sudsku zabranu diskriminacije LGBTQ+ zajednice i usmjeri blokirana sredstva direktno civilnom društvu i lokalnim vlastima.
"Orban mora biti pod snažnim pritiskom Brisela da promijeni kurs," poručuje Strik.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR