Preminuo papa Franjo; Uzrok smrti biće objavljen večeras

Papa Franjo preminuo je jutros, objavio je vatikanski komornik kardinal Kevin Ferrell.

- Jutros u 7:35 rimski biskup Franjo vratio se u dom Očev. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i njegovoj Crkvi - rekao je Farel (Farrell) u objavi.
 
Smrt Franja, uslijedila je nedjeljama nakon što je otpušten iz rimske bolnice pošto se borio sa životno opasnim slučajem upale pluća.

Juče se pojavio pred vjernicima

Papa Franjo juče se, na Uskrs, neočekivano pojavio pred vjernicima na Trgu svetog Petra u Vatikanu i okupljenima kratko poželio: "Srećan Uskrs".

Sveti Otac je izišao u invalidskim kolicima te je s balkona Bazilike svetog Petra mahnuo hiljadama okupljenih vjernika koji su ga pozdravili velikim aplauzom.

Uzrok smrti Pape biće objavljen večeras; ANSA: Uzrok nisu respiratorni problemi

Uzrok smrti Pape Franja biće objavljen kasnije večeras, potvrdili su izvori iz Vatikana. Izvori takođe navode da se sjutra očekuje objava datuma papine sahrane. 

Pozivajući se na dobro obaviještene izvore, ANSA je objavila da je cerebralno krvarenje mogući uzrok smrti pape, a ne respiratorni problemi koji proizlaze iz njegove nedavne po život opasne upale pluća. Prema onome što ANSA doznaje, moždano krvarenje mogući je uzrok Franjove smrti.

Njegova smrt nastupila je iznenada jutros u 7:35 i, kako se navodi, nije u direktnoj vezi s bolestima disajnog sistema. 

Prvi pontif koji je rođen izvan Evrope

Papa Franjo rođen je kao Horhe Mario Bergoljo, u Buenos Ajresu u Argentini.

On je 266. poglavar Rimokatoličke crkve, a bio je prvi iz Amerike, prvi isusovac i prvi pontif koji je rođen izvan Evrope u više od hiljadu godina.

Bergoljo, sin talijanskih imigranata, radio je kao hemijski tehničar prije nego što je 1958. godine ušao u isusovački red, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je zaređen za sveštenika 1969. godine i postao provincijalni poglavar isusovaca u Argentini od 1973. do 1979. godine.

Godine 1998. imenovan je za nadbiskupa Buenos Ajresa, a tri godine kasnije, papa Ivan Pavao II ga je uveo u Kardinalski zbor.

Izabran je za papu 2013. godine, nakon ostavke pape Benedikta XVI.

Izabrao je ime Franjo u čast svetog Franje Asiškog, odražavajući svoju predanost skromnosti i siromašnima.

Njegovo papinstvo obilježeno je naglaskom na milosrđe, društvenu pravdu i zaštitu okoline.

Kakva je procedura poslije smrti pape Franja: Kako se bira novi poglavar

Obredi koji okružuju izbor pape stari su vjekovima. Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Njih je trenutno 138.

Nakon smrti ili ostavke pape kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gdje polažu zakletvu na tajnost i izoluju se od spoljnog svijeta. Naziv konklava dolazi od latinskog izraza cum clave (pod ključem).

Izolovani kardinali mogu raspravljati o zaslugama vjerovatnih kandidata. Otvorena kampanja nije dopuštena, ali to je „i dalje izrazito politički proces“, piše BBC.

Izbor se sprovodi putem niza tajnih glasanja, pri čemu svaki kardinal izbornik ispisuje ime po izboru na komad papira.

Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina.

Svaki dan se održavaju četiri kruga glasanja dok jedna osoba ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu.

Glasački se listići spaljuju nakon svake sjednice, ispuštajući dim koji mogu vidjeti promatrači na Trgu svetog Petra i šire.

Ako je dim crn, kardinali nisu donijeli odluku. Bijeli dim označava da je izabran novi papa.

Šta je konklava?

Grupa kardinala koji čine konklavu koja bira sljedećeg papu je „zaista najmoćnije svjetsko biračko tijelo“ u odnosu na svoju veličinu, piše Financial Times.

Franjo, prvi neevropski papa od osmog vijeka, uveliko je oblikovao izbor svoga nasljednika. Od 138 kardinala mlađih od 80 godina veliku većinu naimenovao je on.

Ukupan broj kardinala izbornika tehnički bi trebalo da bude ograničen na 120, ali Franjo nije prvi papa koji je prekoračio tu granicu.

Većina kardinala uoči konklave neće previše znati o budućim kandidatima za papu. Izbor pape, naime, nije poput glasanja za političko vođstvo, gdje kandidati javno iznose stavove i javno se provjeravaju, često „ad nauseam“ (do gađenja).

Manji dio konklave činiće kardinali iz Rimske kurije, koja pomaže papi u upravljanju Crkvom, a velika većina su nadbiskupi „s terena“, iz biskupija širom svijeta.

U postojećem izbornom kardinalskom kolegijumu nema predstavnika nekih velikih i tradicionalnih kardinalskih sjedišta, poput milanske i losanđeleske nadbiskupije, koje je Franjo zaobišao u korist nadbiskupa s "periferija" koji odražavaju njegovu pastoralnu orijentaciju i brigu za siromašne.

Tako će u kardinalskom zboru biti više latinoameričkih, afričkih i azijskih kardinala, a manje kurijalnih, italijanskih i evropskih kardinala nego inače.