10 °

max 13 ° / min 8 °

Srijeda

04.12.

13° / 8°

Četvrtak

05.12.

9° / 6°

Petak

06.12.

10° / 7°

Subota

07.12.

12° / 8°

Nedjelja

08.12.

11° / 8°

Ponedjeljak

09.12.

10° / 7°

Utorak

10.12.

10° / 8°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
U Italiji je palo devet mostova za pet godina: Ima li Koza nostra veze sa tim?

Svijet

Comments 0

U Italiji je palo devet mostova za pet godina: Ima li Koza nostra veze sa tim?

Izvor: Blic

Autor: Bojana Komnenić

  • Viber

Nakon što je velika tragedija u vidu rušenja jednog dijela vijadukta "Morandi" u Đenovi pogodila Italiju, novinar Dejli mejla, Tobias Džons, napisao je članak u kojem je predočio činjenice o mogućem uticaju italijanske mafije na ovu katastrofu u kojoj su, prema najnovijim navodima, živote izgubile 42 osobe.

Kako je naveo, mafija je potencionalni krivac za još osam građevinskih katastrofa.

Za razliku od drugih nedavnih katastrofa koje su pogodile Italiju, zemljotresa i poplava, ovo nije bio "Božiji čin" uprkos tvrdnjama da je most pogođen munjom u strašnoj oluji, ipak je sve nastupilo zbog greške koju je počinio čovjek.

Zbog velikog bijesa koji vlada u javnosti, sudije iz pokrajne Đenoveze već su pokrenule istragu, a mnogi Italijani okrivljuju organizovani kriminal za katastrofu. Priča o mostu Morandi počinje početkom 1960. kada je počelo povezivanje Italije i Francuske autoputem, a sam most je otvoren sedam godina kasnije, 1967.

Iako nema zvaničnih dokaza o učestvovanju kriminalaca u njegovoj izgradnji, itallijanska država je od 1948. do 1992. bila veoma ozlogašena zbog saradnje sa krimogenim svijetom, a njihova saradnja se bazirala na prikupljanju glasova i ostalih nelegalnih radnji u zamjenu za dodjelu javnih tendera. Bilans takve politike, vidljiv je tek danas.

Naime, u posljednjih pet godina širom Italije se srušilo devet mostova, istragom je utvrđeno da su "appalati" (javne ugovore) dobijali mafijaški klanovi širom zemlje. Pod dobijanje "appalatija", podrazumijevao se širok spektar poslova, od čišćenja do sakupljanja smeća i građevinskih radova.

Tokom velikog građevinskog buma u Palermu krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka, od 4.000 izdatih građevinskih dozvola, više od trećine dozvola u sicilijanskoj prijestonici je izdato trojici mafijaških bosova.

Jednom prilikom, 2001. ministar za infrakstrukturu u tadašnjoj vladi, šokirao je Italijane svojom izjavom da je problema sa mafijom uvijek bilo i da će ih biti, kao i da moraju da nauče da žive sa tom realnošću. Ova rečenica najbolje opisuje uticaj italijanske Koza nostre u građevinarstvu.

Nije javna tajna da su zbog tendera, kao i zbog pitanja koja su postavljali, neki ljudi i ubijeni. Razlog je poprilično jednostavan, svi ovi projekti puno koštaju, a to je idealna prilika da se opere nelegalno stečeni novac.

Organizacije koje se bore protiv mafije kažu da su na njihovom udaru i inspektori rada, koje zastrašuju. Nažalost, ovo je takođe idealna prilika za upotrebu "osiromašenog cementa" slabije mješavine koja štedi novac, ali ugrožava živote ljudi. Umjesto da se za njegovu proizvodnju koristi kreč ili kalcijum silkat, u njega ide običan pjesak.

2009. policija je istražila više od 20 slučajeva "osiromašenog cementa" a pretresom je pronašla i spisak sastojka koji su najjeftiniji za proizvodnju koji je štampala mafija.

Na listi objekata koji su u opasnosti zbog korišćenja ovakvog cementa, nalazi se veliki broj bolnica, škola, kao i aerodroma, što opasnost diže na nivo čitave zemlje.

Primjera radi, tokom rekonstrukcije područja zahvaćenih zemljotresom 2009. i 2016. pravljeni su veoma unosni javni ugovori, mahom zbog toga što se radilo o čitavim predgrađima. Tom prilikom je prisluškivanjem uhvaćen razgovor građevinskih bosova kako razgovaraju o novcu, piše "Dejli mejl".

Još jedan od faktora koji su imali udjela u rušenju mosta jeste i njegov arhitekta, Rikardo Morandi, koji je više bio podoban nego kompetentan, što je u Italiji u većem dijelu dvadesetog vijeka, bila učestala pojava.

U izgradnji se mahom koristio tehnikom prenapregnutim armiranim betonom, za koji se kasnije pokazalo da ima velike probleme sa korozijom.

Morandijeva lista mostova koji su se srušili ili su zbog opasnosti zatvoreni za saobraćaj je velika. Prvi alarm se upalio 1964. kada se srušio njegov prvi most, ali niko se nije obazirao na to do sada.

Paradoks u čitavoj ovoj situaciji jeste činjnica da će država opet raspisati javne tendere, što će u Italiji pokrenuti građevinski bum. A to je već pjesma koju obožavaju mafijaške uši, zaključuje britanski novinar.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR