Janša predvodi države EU koje žele "veliku Srbiju" i komadanje BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije

Piše: Sead Numanović

Premijer Slovenije Janez Janša obavijestio je Evropsko vijeće da će jedan od prioriteta predsjedavanja Evropskom unijom, koje njegova zemlja preuzima od 1. jula ove godine, biti prekrajanje granica na prostoru bivše Jugoslavije.

Tzv. „non-paper“ koji je sačinjen u njegovom uredu, predat je krajem februara ili početkom marta ove godine predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu lično.

Iz Michelovog ureda Janši je odgovoreno da je „non paper“ „primljen k znanju“.

To je za politicki.ba potvrđeno iz više izvora u Ljubljani i Briselu.

Cijeli sadržaj skandaloznog dokumenta još uvijek nije procurio u javnost.

Prema onome što je sam Janša govorio, početak je vraćanje na plan Vučić –Thaci o prekrajanju granice Srbije i Kosova. No, ide se i više koraka dalje, pa se predviđa mogućnost otcjepljenja entiteta RS, pripajanje dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom Albaniji, te, u konačnici, priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.

Podvarijanta Janšinog plana je i da se formiraju tri nacionalne republike u BiH. Srpska i hrvatska imale bi tijesne veze s maticama, dok bi bošnjačka republika dobila koridor prema međunarodnim morskim vodama koji bi garantirao NATO...

„Nikakvo iznenađenje.

Janša već duže vrijeme gura koncept „velike Srbije“ i „velike Albanije“. On je jedan od najglasnijih zagovornika „završetka raspada Jugoslavije“.

Njegov je koncept da se „pod kišobranom Evropske unije i NATO-a“ treba provesti raspad Jugoslavije i „zarad mira u evropskoj kući“, dopustiti formiranje velikodržavnih projekata Srbije, Albanije, pa i Hrvatske.

A Michel?

On će „k znanju primiti“ šta god hoćete“, rekao nam je jedan visoki evropski zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Drugi zvaničnik u Briselu potvrdio je da se „u birokratskim krugovima“ razgovara o reaktivniranju ideje trgovine teritorijama.

„Ne podržava samo Janša to. Tu je, naravno, mađarski premijer Viktor Orban, cijela bulumenta evropskih ekstremnih desničara, vlasti Hrvatske, Poljske..., ali je ideji sve bliže i Austrija (ponovo!), kao i Francuska.

Francuska se neće eksplicitno očitovati, jer ne želi otvoreni klinč s drugim evropskim državama, a pogotovo ne Sjedinjenim Američkim Državama.

Ali, kao i prošli put kada su Aleksandar Vučić i Hashim Thaci nastojali progurati „dil“, bila upadljivo „neutralna“.

Veliko je pitanje kako će se Njemačka, nakon Angele Merkel, postaviti.

Trendovi su u Briselu loši, kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I ide nagore“, prenosi nam on.

Iz Ljubljane, pak, kažu da je „non-paper“ izazvao sablažnjavanje u establišmentu Slovenije.

No, niko ga, kao papir, nije vidio, pa su reakcije prigušene.

Ipak, ističu da se radi o logičnom kontinuitetu Janšine politike.

Borut Pahor, predsjednik Slovenije, sve je bliži tom konceptu.

Zato je i u Sarajevu, ali i u Skoplju u septembru prošle godine, propitivao zvaničnike o mogućnosti mirnog raspada, kako Bosne i Hercegovine, tako i Sjeverne Makedonije.

„Pahor je sve jače u savezu s Janšom.

Samo su neupućeni bili iznenađeni kada je nedavno objavio ko su mu kandidati za najvišu sudsku instancu Slovenije. Na listi su samo Janšini bliski saradnici i prijatelji“, upozorili su nas iz Ljubljane.

Iako je Pahor u Sobranju Sjeverne Makedonije septembra prošle godine govorio o tome da je proširenje EU političko i geopolitičko pitanje, ergo da je u strateškom interesu Unije da primi zapadnobalkanski region u svoje okrilje čim prije, njegovo djelovanje je sasvim suprotno.

„I on je dio establišmenta u EU koji smatra da je dalje širenje nepotrebno.

A ta je grupacija političara jaka. Oni se, nužno, ne zalažu ni za priključenje Balkana Uniji, niti za prekrajanje granica u vašem regionu. U interesu im je samo da od proširenja ne bude ništa. Ko god radi na tome, a Janša s prekrajanjem Balkana, to radi, njihov je saveznik.

EU se, kažu oni, prvo unutar sebe mora „presabrati“. Pa tek onda otvoriti vrata za eventualne nove članice.

A „presabiranje“ bi moglo potrajati godinama i godinama“, tvrde nam sagovornici.