POLITICO: Varhelji pod kritikama zbog otvorenog favorizovanja Beograda, ali ima podršku fon der Lajen

Uoči sjutrašnjeg sastanka EU i lidera Zapadnog Balkana, POLITICO piše, pozivajući se na interni dokument i svjedočenje više EU diplomata, da je evropski komesar za proširenje Oliver Varehelji (Varhelyi) pod kritikama Brisela zbog pokušaja da favoruzuje proširenje Srbije u odnosu na druge i da umanji zabrinutost zbog pogoršanja demokratije u toj zemlji. U pokušajima da ubrza proces pristupanja Srbije u EU, Varhelji i njegov lično odabrani tim, prema navodima POLITICO-a, nijesu prezali ni od brisanja dijelova izvještaja zvaničnih dokumenata o stanju demokrataije u Srbiji, kao ni pokušaja razvodnjavanja prigovora i kritika u dijelovima izvještaja. Za izvještaj o napretku koji je u pripremi, je pak nadogradio procjenu o Srbiji kako bi stanje predstavio pozitivnijim.

Slično je, pokazuju dokazi do kojih je došao POLITICO Varhelji radio i sa Turskom, a optužuju ga i za držanje strane Bugarskoj u blokiranju Sjeverne Makedonije. Zbog navedenog personal Generalnog direktorata za proširenje je demoralizovan a dio je otišao, ali predsjednica EK „ima puno povjerenje u njega“.

Sam Varhelji nije želio dati „uživo“ intervju POLITICO-u povodom ovih optužbi, ali je u pisanoj formi odgovorio na neke od kritika.

No na sve, navode autori teksta i pored baražnih kritika pod kojima se našao, jer podriva EU politiku prema Zapadnom Balkanu i umanjuje ugled EU u regionu, gdje uticaj pokušavaju da ostvare Rusija, Kina, Turska i neke Zalivske zemlje, i ne mora imati previše uticaja, budući da i POLITICO, kao i Reuters prošle sedmice, navodi da sama izvršna vlast EU ne pokazaje volju i želju za proširenjem. Tome najbolje svejodoči proces usaglašavanja kako kažu ionako „bljutave“ izjave koju pripremaju za sjutrašnji summit EU-Zapadni Balkan u Sloveniji.

Priredila: Biljana Jovićević

Dok se čelnici EU pripremaju za sastanak sa svojim kolegama sa zapadnog Balkana u srijedu, možda bi i mogli zatražiti od glavnog čovjeka Evropske komisije za tu oblast jedan nepristrasan pogled o naporima regiona i pokušajima da ispune demokratske standarde da bi se jednog dana pridružili bloku.

Sa druge strane, možda i neće, navode autorice teksta u POLITICO-u, Zosia Vent (Wanat) i Lili Bajer (Bayer).

Prema navodima više od desetak zvaničnika iz više institucija i analizi internih dokumenata, evropski komesar Oliver Varhelji je odgovoran za pokušaj umanjivanja zabrinutosti zbog vladavine zakona i ljudskih prava kandidata za članstvo u EU.

Iako je posao mađarskog diplomate da pripremi ravnomjerne procjene svih potencijalnih članica, on prije svega zagovara kandidaturu jedne zemlje: Srbije - uprkos činjenici da Beograd nije uspio postići napredak po ključnim pitanjima, pa i da je čak nazadovo u nekim, kako navode, posmatrači stanja demokratije.

Prema pisanju POLITICO-a, pristup Varheljija, koji je evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje, i Zapadnom Balkanu i Turskoj, nije u skladu sa gledištem mnogih zemalja EU. Takođe se oštro razlikuje od uputa dobijenih od predsjednice Komisije,  Ursule fon der Lajen (von der Leyen) kada je imenovan na dužnost 2019.

"Poštovanje ljudskih prava i vladavina zakona trebali bi biti temelji naše međunarodne saradnje", napisala je fon der Lajen tada Varheljiju u pismu o imenovanju.

No, tvrde autorice teksta, Vareheljijeva agenda se ipak podudara sa agendom jedne EU vlade – njihovom sopstvenom –Evropske komisije (EK).

Oni podsjećaju da je mađarski premijer, Viktor Orban više puta odbacio stavove institucija EU -a o vladavini prava i demokratiji, prije svega kada je u pitanju upravo njegova vladavina. Zalagao se za aspiracije Srbije prema EU, južnom susjedu Mađarske, kojim vlada njegov saveznik, predsjednik Aleksandar Vučić. Obojica su naveliko optuživani za autoritarne tendencije.

Otvoreno je međutim pitanje hoće li Varheljijevi napori značajno uticati na izglede Srbije ili bilo koje druge zemlje. Članice EU -a donose velike odluke o proširenju i, kako im je bilo teško saglasiti se čak i sa jednom prilično bljutavom izjavom za summit u srijedu s čelnicima Zapadnog Balkana u Sloveniji, jasno je da među njima nema puno entuzijazma za skoro proširenje kluba, piše POLITICO.

Podsjetimo, da je i Reuters prošle sedmice objavio, pozivajući se na diplomatske izvore u Briselu, da je tekst deklaracije sa sjutrašnjeg summita predmet sporenja unutar bloka, jer, po svemu sudeći, EU odustaje od svog obećanja iz Soluna od prije 18 godina- o garantovanom članstvu u EU svim državama Zapadnog Balkana.

Ali, kako navodi POLITOCO, Verheljijev stav o favorizovanju Srbije, rizikuje narušavanje položaja Komisije među vladama EU i kredibilitet Evropske unije među liderima Zapadnog Balkana, regionu koji od ključne strateške važnosti za blok, a u kojem Rusija, Kina, Turska i Zalivske zemlje nastoje povećati sopstveni uticaj.

"Voldemort proširenja"

Varhelji, koji je prethodno bio ambasador Mađarske u EU, odbio je intervju za POLITICO za potrebe ovog teksta.

U pisanim odgovorima na pitanja, branio je svoj rad i pozicije, uključujući i pitanja o vladavini prava. Napomenuo je da je nadgledao obnovu metodologije Komisije za ocjenjivanje zemalja kandidata koja je stavila veći fokus na vladavinu prava.

No drugi zvaničnici Evropske komisije, diplomate EU i članovi Evropskog parlamenta ne kupuju lako ovakva obrazloženja.

Varhelji "podriva kredibilitet Komisije u očima partnera i država članica", rekao je jedan zvaničnik Komisije POLITICO-u, koji je zatražio anonimnost iz straha od profesionalnih reperkusija zbog kritikovanja evropskog komesara.

Način na koji mađarski komesar vodi i portfolio proširenja "očito dugoročno slabi politiku EU za Zapadni Balkan i postavlja pitanje tvrdnje da je ovo geopolitička komisija", dodao je ovaj zvaničnik.

Još jedan EU diplomata je rekao da je Varhelji držao govore ambasadorima i ministrima EU -a koji "nijesu odslikavali stvarnost iz perspektive država članica".

Drugi diplomata je vropskog komesara opisao kao "Voldemorta proširenja EU".

"On slijedi agendu svojih gospodara u Budimpešti, ugađa autoritarnim liderima i uglavnom zanemaruje pitanja koja se tiču vladavine prava", rekao je diplomata.

Austrijski socijaldemokratski poslanik u Evropskom parlamentu Andreas Šieder (Schieder) naglasio je da je „primjena vladavine zakona ključno pitanje“ za Zapadni Balkan, no „Komisija - a posebno komesar Varhelji- ne daju snažan podsticaj po ovom pitanju."

Zastupnica holandskih Zelenih, Tineke Strik takođe je rekla da nije impresionirana Varheljijevim pristupom.

"Zaista mi fali vladavina prava", rekla je. "Ne vidim ga da govori o Srbiji, na primjer, gdje nema nikakvog napretka."

Podrška za Beograd

Mađarski komesar jasno je stavio do znanja svom osoblju da želi podspješiti kampanju Beograda za članstvo u EU.

"Komesar Varhelji postavio je kao prioritet ubrzanje pregovora o proširenju sa Srbijom", napisao je Maćej Popovski (Maciej Popowski), vršilac dužnosti načelnika Glavne uprave Komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR) u e-mail poruci osoblju u februaru.

"Iako to prvo i prije svega zavisi o reformama u Srbiji, moramo biti spremni krenuti naprijed od strane EU  čim Srbija pokaže neophodan napredak."

No, Varheljijev tim se ne oslanja samo na Beograd, da bi unaprijedio svoju igru. Njegov kabinet -unutrašnji krug lično odabranih pomoćnika - pokušao je izbrisati ili razvodniti jezik u službenim tekstovima o nedostacima i greškama u demokratskom razvoju Srbije, navodi POLITICO pozivajući se na zvaničnike i na interne dokumente.

Ti su napori u suprotnosti sa više ocjena nevladinih organizacija i nezavisnih analitičara o stanju vladavine prava u Srbiji.

Nevladina organizacija Freedom House ocijenila je Srbiju kao "djelimično slobodnu" u svom indeksu slobode u svijetu za 2021., napisavši da je "vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) konstantno podrivala politička prava i građanske slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva”.

Iako je Srbija u pregovorima o pristupanju EU od 2014. godine, u Indexu se svrstava uz ostale zemlje zapadnog Balkana koje još nijesu ni započele pregovore o članstvu, poput Albanije i Sjeverne Makedonije.

U najnovijem Indeksu demokratije, godišnjem istraživanju koje je sprovela Economist Intelligence Unit, Srbija je zabilježila najnižu ocjenu u istoriji indeksa, započetog 2006. godine.

Ipak, prema riječima dvojice zvaničnika Komisije, Varheljijev kabinet je nadogradio procjenu Srbije kako bi joj dao pozitivniji pogled po pitanju vladavine prava u ovogodišnjem nacrtu izvještaja o proširenju, kojim se procjenjuje napredak zemalja kandidata i koji je trenutno u pripremi.

Upitan o promjenama u procjeni Srbije, Varhelji je u e –mail poruci rekao da je "procjena napretka zemalja na reformskom putu EU podložna dugom procesu, s konačnom odlukom Kolegijuma komesara  kao jednog tijela."

Rekao je da je to politički proces, kako dolikuje "geopolitičkoj komisiji" i da se "prioriteti EU na Zapadnom Balkanu u potpunosti odražavaju u izvještaju".

No, ovo nije jedini put da je kabinet komesara pokušao poništiti mišljenje eksperata o Srbiji, navode autori teksta.

U junu ove godine, Varheljijev odjel takođe se usprotivio opisu ocjene same Komisije o vladavini prava u Srbiji kao "mračnoj" koju je donio Evropski revizorski sud, nadzorni odbor EU -a, prema dokumentu poslatom sudu.

I sam Varhelji se požalio u propratnom pismu na "niz citata određenih naučnika" u revizorskom izvještaju i zatražio od ovog tijela da ih ponovno razmotri.

No, iako nije volio citirati akademske stručnjake u službenom izvještaju, Varhelji je rado ponudio svoj optimističan pogled  na učinak Beograda.

"Sasvim je jasno da je reformski proces u Srbiji dobio novi zamah", izjavio je prošlog mjeseca u intervjuu mađarskom provladinom dnevniku Magyar Nemzet.

U okviru procesa pristupanja EU, zemlje kandidati sarađuju s Komisijom kako bi ispunile standarde EU u različitim „poglavljima“ politike, koja su grupisana u klastere poput unutrašnjeg tržišta, zelene agende i fundamentalnih reformi.

Osoblje Komisije kaže da je došlo do pritiska na njih za brzo kretanja prema Srbiji.

"Bio je veliki pritisak" za otvaranje novih klastera za Srbiju, rekao je drugi zvaničnik Komisije, ističući da je od osoblja "zatraženo da skrate" i "ubrzaju" posao.

I prethodni diplomat EU-a, koji je sagovornik POLITICO-a je podržao tu tvrdnju. Komesar je "vršio pritisak na otvaranje klastera i poglavlja" za Srbiju iako potrebni radovi nijesu obavljeni.

Upitan da odgovori na kritike da je gurao kandidaturu Srbije, i pored nedovoljnog napretka Varhelji je odgovorio: „Guram naprijed plan proširenja za cijeli Zapadni Balkan: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniji i Srbiju. "

Uzvraćanje na pritisak Varheljija

Varheljijev pristup izazvao je uzvraćanje na pritisak iz drugih dijelova Evropske komisije - posebno u pogledu vladavine prava.

Tri zvaničnika su izjavila da je Glavna uprava Komisije za pravosuđe i potrošače dala "negativno mišljenje" o ovogodišnjem nacrtu izvještaja o proširenju. Taj je potez uglavnom uzrokovan zbog zabrinutosti da je napredak Srbije prikazan previše pozitivno, rekla su dvojica zvaničnika EU.

Treći zvaničnik Komisije navodi da su u internim bilješkama o Srbiji ove godine, ocjenu koju je odobrio Varheljijev kabinet izmijenili drugi zvaničnici tako da uključuje oštrije riječi o nedostatku Beograda u konkretnom napretku u reformama vladavine prava.

Više ovih zvaničnika je reklo da osoblje DG NEAR -a zvalo kolege u drugim departmentima tražeći od njih da se suprostave nacrtima politika u DG NEAR – u i to svojim sopstvenim.

Ali ovi dužnosnici kažu da se pritisak iz drugih dijelova Komisije nije pokazao kao potpuna kontra Varheljijevom pristupu.

Drugi odjeli "guraju" promjene, "ali ne mogu se boriti s Varheljijem po svakom pitanju, svaki put kad je tu dokument", rekao je prvi zvaničnik Komisije.

Upitan o negativnom mišljenju Glavne uprave za pravosuđe, Varhelji je rekao da su "unutrašnji procesi još uvijek u toku" o posljednjem pregledu proširenja i da će "konačnu odluku donijeti Kolegijum (komesara) kao tijelo i da će to predstavljati mišljenje Komisije".

Aktivisti i grupe iz civilnog društva u međuvremenu su se trudile da se njihov glas čuje. Predstavnik jedne velike organizacije za ljudska prava, rekao je da je "izgubio nadu" da će moći stupiti u kontakt s Varheljijem.

Predstavnik organizacije, koji je zatražio anonimnost, kako bi izbjegao narušavanje radnih odnosa s Komisijom, rekao je kako je njegova organizacija "dobijala sve sastanke koje smo željeli" kada je Varheljijev prethodnik, Johanes Han (Johannes Hahn) iz Austrije, bio komesar za proširenje.

“U ovom trenutku ne očekujemo mnogo. On nikada neće dati prioritet vladavini prava, što je centralno pitanje njegovog portfolija. Odustali smo”, rekao je ovaj predstavnik za POLITICO.

Makedonsko pitanje

Zvaničnici Komisije, diplomate EU i europarlamentarci takođe su izrazili frustraciju zbog Varheljijevog pristupa jednoj drugoj zemlji kandidatkinji - Sjevernoj Makedoniji.

Zemlja je preduzela velike korake za početak pregovora o članstvu u EU, čak je promijenila ime kako bi prekinula spor s Grčkom koji je decenijama blokirao njen napredak. Zajedno s Albanijom, Sjeverna Makedonija dobila je zeleno svjetlo za početak pregovora prošle godine, samo da bi ih blokirala Bugarska, zbog spora oko jezika i istorije.

Kritičari optužuju Varheljija da ne radi kao pošten posrednik u rješavanju spora da bi odblokirao pregovore o članstvu.

Prvi diplomata iz EU rekao je da je Varhelji "Bugarskoj dao beskorisne prijedloge koje je većina država članica već odbila“. Drugi diplomata da bi okončanje zastoja u Sjevernoj Makedoniji trebalo biti "najvažniji fajl" za Varheljija, ali da nije postigao nikakav napredak.

Takođe se podsjeća da je mađarski komesar za proširenje, ranije ove godine izazvao zaprepaštenje kada je iznio ideju da bi Albaniji trebalo omogućiti početak pregovora o članstvu, bez Sjeverne Makedonije.

“Ovo je bio apsolutno pogrešan i koban signal, jer su obje zemlje ispunile sve kriterijume za početak pregovora o pristupanju. Zašto ovaj nejednaki tretman? Ovo napredovanje u dvije brzine značilo bi kažnjavanje Sjeverne Makedonije ”, rekao je Romeo Franc (Franz), njemački europarlamentarac iz Zelenih.

“Činjenica je da mađarski premijer Orban, podržava nacionalno-konzervativnu opoziciju Sjeverne Makedonije. To je dokazano kada je mađarska vlada odobrila azil bivšem šefu vlade Sjeverne Makedonije Nikoli Gruevskom ”, naveo je Franc u odgvoru e-mailom.

Upitan o kritikama da je njegov stav bio previše pro-bugarski u sporu, Varhelji je naveo pohvale premijera Sjeverne Makedonije za njegove napore da pomogne zemlji. Rekao je da i da on naporno radi na obezbjeđivanju početka pregovora o članstvu Albanije i Sjeverne Makedonije.

Taktika Turske

Pristup komesara turskim vlastima - koji imaju bliske odnose s mađarskom vladom - takođe je izazvao zabrinutost među evropskim zvaničnicima.

"Jedini cilj" Varheljija kada je u pitanju Turska je "zadržavanje migranata" i "izbjegavanje kritikovanja turske politike prema civilnom društvu i medijima", rekao je POLITICO-u jedan djelatnik GD NEAR (Generalnog direktorata za susjedsku politiku i proširenje).

Interni dokumenti pokazuju da su Vahelji i njegov kabinet pokušali promijeniti i ocjenu Komisije o Turskoj i njenu politiku prema Ankari.

U izmjenama nacrta izvještaja o Turskoj, koje je vidio POLITICO, komesarov kabinet je precrtao napomenu da su se "povećale kampanje govora mržnje i kleveta vladinih zvaničnika i medija protiv LGBTI zajednice".

To je vrlo slično potezu u nacrtu šireg izvještaja o napretku proširenja za 2020. godinu, gdje je član kabineta rekao da red u kojem se napominje da "treba učiniti više za rješavanje diskriminacije, govora mržnje i nasilja" prema LGBTQ+ osobama "treba izbrisati" jer je "već obuhvaćeno izvještajima o napretku, pa nema potrebe da ga ovdje imenujemo."

Na pitanje želi li njegov kabinet da se iz dokumenata Komisije ukloni jezik o LGBTQ+ pravima, Varhelji je odgovorio da je "prošlogodišnji paket proširenja imao 58 referenci o potrebi zaštite LGBTI osoba".

"U cjelokupnoj komunikaciji istaknuto je da nasilje na bazi pola, diskriminacija, govor mržnje prema manjinama, zločin iz mržnje i kršenje ljudskih prava LGBTI osoba i dalje pitanje od ozbiljne zabrinutosti", naveo je komesar u pisanim odgovorima za POLITICO.

Njegov je kabinet takođe pokušao izbaciti rečenice u vezi sa zabrinutošću zbog zakona iz 2020. koji je turskoj vladi dao nove ovlasti nad kontrolisanjem sadržaja društvenih mreža i medija, pokazuje nacrt izvještaja o Turskoj. A izbrisao je reference na "veliki broj istraga, pritvaranja i hapšenja aktivista i branitelja ljudskih prava".

U međuvremenu, sam Varhelji podstako je predsjednicu Komisije, Ursulu fon der der Lajen da resetuje odnose s Ankarom - uprkos napetostima između Turske i više članica EU - a kao jedan od razloga za to je naveo migraciju.

U pismu fon der Lajen, od 9. septembra, koje je POLITICO imao na uvid, Varhelji je predložio uspostavljanje nove „Turske platforme za investicije“ (Turkish Investment Platform) i napisao da „turske vlasti žele sarađivati sa EU u Siriji, uključujući i po pitanju dobrovoljnog, sigurnog i dostojanstvenog vraćanja u 'sigurne zone'“.

"Smatram da je prikladno pozitivno razmotriti ovu ponudu", napisao je.

Demoralizovani Generalni direktorat

Pod Varheljijevim vođstvom, neki visoki djelatnici Generalnog direktorata za proširenje (DG NEAR –a) napustili su svoja radna mjesta, a drugi su postali demoralizovani, ustvrdili su sagovornici POLITICO-a.

"Atmosfera unutar Generalnog direktorata je vrlo čudna", rekao je drugi zvaničnik DG NEAR -a.

Ovo odjeljene trenutno ima vršioca dužnosti glavnog direktora, vršioca dužnosti direktora za Zapadni Balkan, i vršioca dužnosti za susjedstvo na jugu i Tursku.

Problem je, rekao je prvi zaposlenik, što većina osoblja "ima snažnu predanost vrijednostima", a sada postoji "nepovezanost" između tih vrijednosti i stava kabineta.

Varhelji je, rekao je ovaj zaposlenik, na "potpuno drugoj planeti".

Sa svoje strane, Varhelji je rekao da „veoma cijeni“ rad cijelog osoblja DG NEAR -a i pohvalio njihovu predanost.

Na sve navedeno na upit POLITICO-a,  Erik Mamer (Eric), portparol fon der Lajen, rekao je da Varhelji "ima puno povjerenje" predsjednice Komisije.

Dodao je da je Varhelji sprovodio politiku koju je definisao cijeli Kolegij komesara, te da je fon der Lajen bila u redovnom kontaktu sa njim.

Pisanju ovog teksta POLITICO-a  doprinijeli su i Jakobo Barigazi (Jacopo Barigazzi) i Endriju Grej  (Andrew Gray), a orginal naslova je: “Olivér Várhelyi: Europe’s under-fire gatekeeper”