Eskobar: Otvoreni Balkan i druge inicijative regionalne saradnje treći stub američke strategije za Balkan

Otvoreni Balkan je treći stub američke strategije za Balkan, izjavio je na saslušanju u američkom Senatu, specijalni izaslanik američke administracije za Balkan Gabrijel Eskobar. Upitan od senatora da pojasni strategiju SAD za Balkan, on je rekao da počiva na tri pilara (stuba): Prvi je EU integracije, drugi NATO za one koje su se kvalifikovali, kao i za one koji su poput Srbije, koji su za sada neutralni ali povećavaju angažman sa NATO-om, a treći regionalne integracije zbog čega podržavaju incijativu Open Balkan.

“Naša politika počiva na tri plara: EU, NATO i regionalne integracije. Da počnemo sa prvom - mi vjerujemo da ove zemlje treba da budu dio EU. One su kulturno, istorijski i sve više i ekonomski dio Evrope I mi vjerujemo da treba da budu članice. I postoji istorija evropskih integracija za naše partnere, koja je bila nemjerljiv uspjeh. Svaka država koja je težila EU je više demokratska, više stabilna i više prosperitetna, nego ostale. I to je centralni obris naše politike na Balkanu.

Naš drugi pilar je NATO za one koji su se kvalifikovali. A za one koji još nijesu zainteresovani za NATO- više angažovanja sa NATO-om. I to nigdje nije vidljivije nego u Srbiji, koja je politički neutralna, dok povećava svoj anagažman sa SAD-om i NATO-om, dramatično u posljednjenih nekoliko godina.

I, konačno, regionalne političke i ekonomske integracije. Zato podržavamo Open Balkans, zajedničko regionalno tržište i sve druge elemente i sve druge programe koji kreiraju snažne institucije i veću interoperabilnost sa zajedničkim tržištem EU, kao način za kreiranje mulitietničkog pomirenja i unutarstranačko dijaloga kao i međudržavnog dijaloga. Tako da su to tri politike i sve tri podržavamo vrlo agresivno”, pojasnio je Eskobar.   

Komitet američkog Senata za vanjske poslove – podkomitet za Evropu, regionalnu sigurnost i vanjske poslove, saslušavao je specijalnog izaslanika State departmenta za Balkan, Gabrijela Eskobara na sjednici koja je nazvana „Zapadni Balkan: podrška miru i prosperitetu“.

Saslušanjem je predsjedvala senatorka Žanin Šahen (Jeanne Shaheen), a prisutvovala je i Liza Mago (Lisa), zamjenica pomoćnika Biroa za Evropu i Evroaziju u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID).

I predsjedavjuća senatorka Šahen je u uvodnoj riječi podržala incijativu Otvoreni Balkan.

Kao ključna prepreka napretku Zapadnog Balkana pomenuta je situacija u BiH za koju je kao krivac označen Milorad Dodik i njegovi pokušaji secesije Republike Srpske (RS). No Eskobar je u uvodnoj riječi i u odgovorima na pitanja ponovio svoju tvrdnju da u BIH i šire problem za napredak nije etnonacionalizam, već endemska korupcija, zbog čega su i pojačali sankcije protiv Dodika.

„Mi smo uvjerni da možemo popraviti ono što je pošlo pogrešno u BiH“ rekao je Eskobar, ali je dodao da nije demokratski nametati rješenja. 

Dejtonski mirovni sporazum omogućio je djelimično zarobljavanje državnih institucija od strane političkih elita. Rješenje su, vjeruje Eskobar, "ogranične ustavne reforme" koje mogu pomoći BIH da ispuni uslove neophodne za nastavak EU integracija, rješevanje osnosa između Bošnjaka i Hrvata, te "nada" da će Dodik vratiti RS u državne institucije.

"Dodik je veoma težak akter ali nije jedini", kazao je Eskobar.  

Takođe je kao probelem označen maligni uticaj Rusije i Kine. Kada je riječ o Kini, Eskobar je naglasio da riječ, uglavnom, o ekonomskom utcaju, koji ima, kako je rekao, i političke troškove, jer se pretežno radi o netreransparnetnim direktnim pregovorima sa vlastima i dobijanju poslova bez tendera. Riječ je, prema Eskobaru, ponajviše o poslovima koji su u koliziji sa očuvanjem životne sredine i na kojima se ne angažuje domaća radna snaga.  

„Crna Gora je najočitiji primjer toga“, naveo je Eskobar. 

Na pitanja koja su se odnosila na ruski uticaj, posebno na srpsku politiku, Eskobar kaže da za razliku od ranije Srbija sve više usklađuje svoju politiku sa EU i kao primjer naveo da nije priznala Krim, dodajući da ih ohrabruju da tako nastavi. Rusija nije ni među prvih 10 investitora na Balkanu, ali su mnogi poput Srbije energetski zavisni od nje, i oni ih ohrabriju da nađu druge izvore i porade na divesrifikaciji. 

Na pitanje šta je sa tim što Srbija dobija jeftiniju rusku energiju od ostalih, Eskobar je rekao da problem sa snadbijevanjem ruskim gasom nije samo problem Srbije i balkanskog regiona već i ostalih u Evropi, ali da rade na tome da im pomognu u pronalasku drugih obnovljivih izvora energije i tečnog gasa, te da su na tome anagžovane nekolike kompanije, ali nije precizirao koje. 

Republikanksi senator Ron Džonson (Johnson) je pitao šta je sa sporazumima koje je imeđu Srbije i Kosova postigao izaslanik prethodne administracije ambasador Grenel (Richard Grenell), nazivajući ih uspjehom. Eskobar je odgovorio i da je i aktuelni američki državni sekretar, Entoni Blinken (Antony), rekao da će "nastaviti da grade priču na uspjehu prethodne administracije" i da to i čine, kada je riječ o odnosima Srbije i Kosova. Eskobar je uporno ponavljao u odgvorima na pitanja o odnosima dvije strane, da je zbog toga potrebna ekonomska saradnja u regionu koja će riješiti otvorena politička pitanja i da je incijativa Otvoreni Balkan zbog toga dobila njihovu podršku, kao, kako je rekao, i sve druge incijative regionalne saradnje.  

Na pitanje kako bi se eventualni konflikt u Ukrajini odrazio na krizu na Balkanu, izaslanik SAD-a za region je priznao da su zemlje regiona ranjive na ruski uticaj, ali nije naveo ko je konkretno i zašto ranjiv i umjesto procjene, kako bi se to odrazilo na krizu na Balkanu, Eskobar je naveo da se sve zemlje regiona zalažu za mirno razrješenje ukrajinske krize.  

Najveći broj pitanja senatora, osim o Srbiji, bio je fokusiran je na situaciju u BIH, i tim povodom senatori i specijalni izaslanik Eskobar imaju nešto različita viđenja, jer, kako je rekao jedan od panelista,  Eskobar ima malo "ružičaste naočare". Primjera radi, malo kasnije, na pitanje miješanja Rusije u BIH, on je kao primjer istakao to što je Rusija prošlog novembra na Savjetu bezbjednosti UN podržala produženje mandata EUFOR-a, ne pomonjući da je u zamjenu za to Visokom predstavniku u BiH (OHR)prvi put onemogućeno redovno obraćanje pred UN.  

I predsjedavjuća senatskog odbora Šahen i Eskobar naveli su kako se nadaju da će uskoro biti odblokiran proces potvrđivanja u Kongresu, naimenovanja novog američkog ambasadora za Srbiju, Kristofera Hila (Christopher Hill) iskusnog diplomate u penziji, koji izvanredno poznaje region, a kojeg je predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) predložio, da u ovom kritičnom momentu za region, predstavlja američku administraciju u Beogradu.  

Kao pozitivan primjer iz ovog regiona, više njih je navelo to što su Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija pružili utočište i otvorili vrata za jedan broj avganistanskih izbjeglica, koji su tu zemlju napustili u avgustu prošle godine, kada su se SAD povukle iz Avganistana, a nakon što su se na vlast ponovo vratili talibani.