Olenik: Otvoreni Balkan nije zamjena za EU, već širenje ruskog uticaja i izazivanje sukoba

Cijeli svijet okreće leđa Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu, jasno mu stavljajući do znanja da rat koji je započeo u Ukrajini neće proći bez posljedica po njegovu zemlju. U zemljama regiona slika je drugačija. Skupštine Crne Gore, Srbije, kao i dijela Bosne i Hercegovine – odnosno entiteta Republika Srpska – nijesu usvojile akt kojim bi bila osuđena agresija Rusije na Ukrajinu.

Beogradski advokat Aleksandar Olenik smatra da je nedavna podrška Srbije na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija izglasanoj rezoluciji kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu – iznuđen potez. U razgovoru za Gradski portal, ovaj građanski aktivista koji se pridružio listi Vojvođani za predstojeće vanredne parlamentarne izbore u Srbiji, ističe da Vučić ovim glasom „za“ pokušava da smanji negativne posljedice izostanka sankcija prema Rusiji.

„Međutim, odbijanje uvođenja sankcija Rusiji – pored toga što je sramno i anticivilizacijski – je opet pokazalo da Vučić suštinski vodi staru radikalsku politiku ‘velike Srbije’ koju sada krije pod nazivom ‘srpski svet’, a taj ‘srpski svet’ je u stvari samo kopija Putinove politike ‘ruskog svijeta’ – što se u Crnoj Gori najbolje može vidjeti. Krajnje domete ove politike nalazimo upravo u ruskoj varvarskoj agresiji na Ukrajinu. Ovako je odnos Srbije prema Rusiji još ponizniji i Srbija jeste crna rupa na tlu Evrope, jer samo mi nismo uveli sankcije“.

Kako se to reflektuje na poziciju Srbije u odnosu na EU?

Što se tiče EU, podrška ovoj rezoluciji je rezultat diplomatske akcije koja će svoj vrhunac imati prilikom skore posjete ministarke inostranih poslova Njemačke Analene Berbok, čiji dolazak je najavljen za 11. mart. Krajnje otvorena politika protivljenja EU je uslovljena i izborima do kojih je ostalo manje od mjesec dana. Sada imamo situaciju da dobar dio opozicije – tj. svi koji su bojkotovali prošle izbore – nije osudio izostanak sankcija za agresorsku Rusiju. Po tom pitanju, dakle, imaju isti stav kao i vlast Aleksandra Vučića, a to je – zalažemo se za ‘mir u svetu’. Jedino jasno zalaganje za uvođenje sankcija Rusiji je došlo od strane izborne liste Vojvođani.

Da li je glasanje Srbije u UN pokušaj dobijanja odriješenih ruku za projekat „Otvoreni Balkan“?

Na primjeru ruske agresije na Ukrajinu najbolje se vide negativni rezultati odsustva jasne politike sprovođenja evroatlanskih integracija i prepuštanja političkog prostora od strane EU i SAD, ka Rusiji ili Kini. Projekat „Otvoreni Balkan“ je najočigledniji primjer kako se politički prostor i uticaj EU i SAD ustupa malignom političkom uticaju Rusije – i to baš preko zvaničnog Beograda. Ako EU i SAD stvarno hoće da spriječe rusko izazivanje sukoba, na primjer u BiH kako je već pokušano u Crnoj Gori, moraju se politički aktivno vratiti na Balkan, a ne da projektom „Otvoreni Balkan“ dopuštaju Vučiću da ovdje sprovodi rusku politiku. U predizbornom pozicioniranju u Srbiji, samo se izborna lista Vojvođani jasno usprotivila projektu „Otvoreni Balkan“, jer to nije zamjena za EU već je u pitanju pokušaj širenja ruskog štetnog uticaja i izazivanja novih sukoba na Balkanu.

Na koji način će se razvijati odnosi u trouglu Rusija – Srbija – Crna Gora do izbora u Srbiji, u slučaju da se nastavi rat u Ukrajini?

Vjerovatan nastavak rata u Ukrajini će krajnje ogoliti sve političke opcije u Srbiji, ali i u Crnoj Gori. Već sada je vidljivo da samo u Crnoj Gori i Srbiji imamo ulične podrške agresiji, čega nema ni u samoj Rusiji. Ovako će doći do jasne podjele, jer više nije moguće biti za „mir u svijetu“. Politika sjedenja na dvije stolice je došla do svog kraja. U Srbiji već sada imamo jasnu političku podjelu, jer je samo izborna lista Vojvođani javno zatražila uvođenje sankcija Rusiji, dok svi ostali ćute ili su protiv – uključujući tu i formalnu opoziciju i trenutnu vlast.

Nisam optimista po pitanju Srbije, jer Vučić nema lične hrabrosti, a ni ličnog integriteta za suprotstavljanje diktatoru Putinu. Stoga, mislim da će se Srbija još više udaljiti od EU – pogotovo imajući u vidu da i dobar dio opozicije ima isti stav kao i vlast. Politički glas izborne liste Vojvođani, u ovom trenutku, ne može da izvrši efektivan politički uticaj ka sprječavanju udaljavanja od EU. Siguran sam da je u Crnoj Gori mnogo bolja situacija i, kako sam to više puta ponovio, Srbija bi trebala da se ugleda na Crnu Goru. Konkretno, uvođenjem sankcija agresorskoj Rusiji i praćenjem i sprovođenjem politike EU, Crna Gora se dodatno udaljava od uticaja Rusije, čemu je doprinio i pad vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić. Osnovano se može pretpostaviti da će nova vlada biti na kursu brzog završetka EU integracija te da će uskladiti svoju politiku sa politikom predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića.

Još koliko dugo će Aleksandar Vučić moći da „sjedi na dvije stolice“, odnosno da kada će Rusija podržavati njegove ambicije za miješanje u unutrašnje odnose drugih država?

Rusija će podržavati Aleksandra Vučića dokle god bude poslušan, odnosno dokle god bude sprovodio rusku politiku izazivanja sukoba na Balkanu. Tu prije svega mislim na BiH, jer u Crnoj Gori nisu uspjeli unatoč hibridnom ratu koji Srbija već duže vodi protiv Crne Gore. Pored nesreće koju sobom nosi agresija na Ukrajinu, u Srbiji je dovela do konačnog kraha neuspješnog balansiranja između istoka i zapada, jer je sve vrijeme bilo jasno da je Aleksandar Vučić neutralan na strani Putina – Čerčilovski rečeno. Tome je došao kraj, ali sam zabrunut jer postoji mogućnost da Srbija ponovo bude na pogrešnoj strani istorije. Glasovi razuma i ljudskosti se ne čuju od glasne propagande, ali i dominantne nacionalističke politike. Dalja loše skrivena podrška Putinu od strane vlasti kao i dobrog dijela takozvane bojkot opozicije, vodi Srbiju u izolaciju, samoizolaciju i vraćanje u krize već viđene tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Srbiji je prirodno mjesto na zapadu, u NATO i EU, i to je program izborne liste Vojvođani.