U Prijedoru obilježen Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih

Dan bijelih traka se obilježava u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, ali i drugim bh. mjestima, mirnom šetnjom sa bijelom trakom oko lijeve ruke.

Okupljeni su prošetali od ulice Ahmeta Babića do Trga majora Zorana Karlice, glavnog gradskog trga, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika Prijedora i okoline, od čega 102 djece, tokom rata u BiH devedesetih godina.

Na trgu su simbolično položene 102 ruže sa imenima ubijene djece.

Dan bijelih traka je podsjetnik na 31. maj 1992. godine kada je Krizni štab Opštine Prijedor, na čijem čelu je bila Srpska demokratska stranka (SDS) izdao naredbu da nesrpsko stanovništvo svoje kuće i stanove označi bijelim zastavama, dok su oni koji se kreću gradom morali nositi bijelu traku oko ruke.

Kako prenosi Fena, obilježavanju Dana bijelih traka prisustvovali su, između ostalih, bivši pripadnici Armije RBiH, Hrvatskog vijeća odbrane, Hrvatske vojske, Vojske Republike Srpske, Jugoslovenske narodne armije i Vojske Jugoslavije.

Aktivista Inicijative “Jer me se tiče” i Centra za mlade Kvart, Edin Ramulić rekao je da je obilježavanje ovog datuma počelo tek na 20. godišnjicu od početka zločina u Prijedoru, 2012. godine i to kao protest zbog prvih zabrana komemoracija.

“Desilo se da je tada policija zabranila komemoraciju za ubijene žene i djevojčice i onda smo se mi pozvali na taj već sudski presuđeni događaj iz 1997. godine, presudu Dušku Tadiću u kojoj se navodi ta situacija da su neki ljudi bili označeni bijelim trakama, da su na svoje kuće morali stavljati bijele zastave i bijela platna na krovove kuća i balkone”, podsjetio je Ramulić.

Kaže da je nakon toga zabrana prevaziđena, te da od tada mogu nesmetano da obilježavaju ovaj datum.

Fikret Bačić je u ime roditelja ubijene djece podsjetio da su oni još 2014. godine podnijeli zahtjev i peticiju Prijedorčana da se ubijenoj djeci izgradi spomenik.

Navodi da su prethodni gradonačelnici Prijedora razmatrali dozvolu za izgradnju, ali sa zadnjim izborima i izborom Slobodana Javora na tu poziciju to zaustavljeno.

“Obavili smo razgovore sa svim relevantnim nosiocima lokalnih vlasti u Prijedoru, niko nije bio protiv, niko nije rekao da ne može i da ne treba, ali gospodin Javor ne želi da razgovara o tome”, kazao je Bačić.

Američka Ambasada u Bosni i Hercegovini se oglasila na društvenoj mreži X povodom Dana bijelih traka, rekavši da se “sjećaju i odaju poštu” svim žrtvama rata u BiH iz Prijedora i okoline.

“Pozivamo vlasti na svim nivoima da njeguju pomirenje, promovisanjem prihvatanja činjenica ustanovljenih na sudovima o ratu od 1992. do 1995”, navode između ostalog iz Ambasade Sjedinjenih Država.

Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, do sada je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.

Oko 30.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Za zločine počinjene u logorima na području Prijedora, u Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom Bosne i Hercegovine još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen domaćim pravosudnim institucijama.