Dok je svijet nestrpljivo čekao da vidi da li će predsjednik Džo Bajden odustati od svoje kandidature, njemački kancelar Olaf Šolc je gotovo neprimijećeno posjetio Beograd.
Nenajavljena i organizovana na brzinu, njegova posjeta prije nekoliko nedjelja srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću ipak je izazvala veliku pažnju, piše britanski novinar i rektor Instituta za humanističke nauke u Beču Miša Gleni za Fajnenšel tajms.
Šolca su pratili visoki rukovodioci iz Mercedesa, Stellantisa, rudarske kompanije Rio Tinto i tri proizvođača baterija za električna vozila – da ne spominjemo Maroša Šefčoviča, EU komesara zaduženog za strategiju kritičnih sirovina, i predsjednika Evropske banke za obnovu i razvoj.
Zajedno su pozdravili potpisivanje memoranduma o razumijevanju između EU i Srbije kako bi se uspostavilo partnerstvo u oblasti kritičnih sirovina i uspostavljanje lanca vrijednosti za proizvodnju baterija i električnih vozila.
Ovo je veliki posao, ekonomski i politički. U trci za sigurnim snabdijevanjem kritičnim sirovinama potrebnim za zelenu tranziciju, EU je zaostajala za SAD i Kinom. Srbija ima jedno od najvećih nalazišta litijuma u Evropi, dovoljno za procijenjenih milion baterija za električna vozila godišnje.
Litijum u dolini Jadra u Srbiji nije jedini izvor u Evropi, ali za razliku od Kineza i Amerikanaca, Evropljani su ili više zabrinuti zbog ekološkog uticaja eksploatacije u velikim razmjerama ili su odlučni da ne žele rudnike u svom dvorištu, zavisno od toga kakav im je stav.
Bez većeg pristupa metalima kao što je litijum, EU neće ispuniti svoje ciljeve smanjenja ugljeničnih emisija niti će držati korak sa konkurentima.
Šolc došao nakon poništenja odluke o otkazivanju ugovora
Šolc je pristao da posjeti Beograd tek nakon što je Srbija poništila odluku iz 2022. godine o otkazivanju ugovora sa Rio Tintom za eksploataciju litijuma u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom. Obnova dozvole za planiranje kompanije Rio Tinto dolazi dva mjeseca nakon što je Vučić odbio zahtjev predsjednika Kine Si Đinpinga za pristup tom metalu.
„Kina već ima dovoljno“, navodno je rekao Vučić u vezi sa kineskom kontrolom nad rudnikom bakra u Boru.
Ovo je dodatni dokaz da, iako Vučić nastavlja da uživa bliske političke odnose sa Kinom i Rusijom, on sve više integriše svoju ekonomiju sa Evropom i SAD.
Odluka o dolini Jadra uslijedila je nakon što je Srbija pristala da kupi 12 borbenih aviona Rafal iz Francuske umjesto ruskih MiG i otkrića da je Srbija ključni dobavljač municije Ukrajini.
Nekoliko uticajnih zapadnih tehnoloških kompanija, kao što su Microsoft, Siemens i američki proizvođač električnih kamiona Rivian, uložile su velika sredstva u Beograd, privučene jeftinom, kvalifikovanom radnom snagom.
Mnogi posmatrači smatraju Srbiju bliskim saveznikom Rusije i predsjednika Vladimira Putina.
Ipak, Vučić je dugo bio Janus Balkana, gledajući i na istok i na zapad. Odlukom o litijumu stavlja mnogo toga na kocku.
Suočava se sa jakim protivljenjem iz tri vrlo različite grupe.
Protesti
Ekološki aktivisti u Srbiji tvrde da će projekat Jadar nanijeti štetu lokalnoj ekologiji.
Organizovali su proteste širom Srbije i ukazali na štetu koju je nanio kineski rudnik bakra.
Rio Tinto i EU tvrde da će razvoj projekta Jadar biti podložan strožijim ekološkim standardima.
Florian Biber, politički naučnik sa Univerziteta u Gracu, upozorava da bi EU, kao protivuslugu za sporazum o litijumu, mogla ignorisati Vučićeve diktatorske tendencije, uključujući njegovu čvrstu kontrolu nad medijima i sumnjive izborne prakse.
To se uliva u širu politiku zapadnog Balkana. Pristalice Kosova i Bosne optužile su EU da nije reagovala na navodne pokušaje Srbije da podriva njihov teritorijalni integritet – što su evropske diplomate odbacile.
Vučićeva politika uznemirila Moskvu
Međutim, Vučićeva politika je takođe uznemirila Moskvu.
Neposredno prije Šolcove posjete, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova, Aleksandar Gruško, posjetio je Beograd.
Njegov sastanak sa Vučićem opisao je jedan insajder kao „hladan“.
Prema ovom izvoru, „Gruško je sjeo i počeo da čita listu od 23 žalbe, uključujući bes Kremlja zbog odluke Beograda da Ukrajini isporuči municiju. Kada je stigao do polovine liste, Vučić je ustao, objavio da je sastanak završen i izašao.”
Vučić je masterirao politiku gestova.
Ali ovo prevazilazi to. On preuzima veliki rizik, a isto tako i EU.
Ako Rio Tinto uspije da eksploatiše litijum uz minimalnu štetu po životnu sredinu, nagrade će biti značajne.
Ali neuspjeh će najedati Vučićevu čvrstu kontrolu nad vlašću u Srbiji i ostaviti politiku EU u vezi sa kritičnim sirovinama, ako ne slomljenu, onda sigurno ozbiljno narušenu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR