Evropska unija (EU) je poručila Srbiji da održavanje veza sa Rusijom u vrijeme agresije na Ukrajinu nije kompatibilno sa vrijednostima Unije i procesom pridruživanja.
Reakcija Brisela uslijedila je nakon što se potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin u Moskvi sastajao sa zvaničnicima Kremlja, a ruskim bezbjednosnim strukturama "zahvalio na upozorenju o pripremi masovnih nereda i pokušaju državnog prevrata" u Srbiji.
"Pokušajem državnog prevrata" vlast naziva proteste protiv iskopavanja litijuma, koji su proteklih sedmica na ulice izveli desetine hiljada ljudi u Beogradu i drugim gradovima.
"Evropska unija je bila kristalno jasna sa našim partnerima: odnosi sa Rusijom ne mogu da budu uobičajeni nakon ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine", navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) 15. avgusta.
U Briselu navode i da EU "želi da računa na sve zemlje kandidate kao na pouzdane evropske partnere za zajedničke principe, vrijednosti, bezbjednost i prosperitet".
Za to vrijeme, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužuje neimenovane zapadne države da stoje iza demonstracija protiv iskopavanja litijuma.
Uoči beogradskog protesta 11. avgusta, Vučić je takođe izjavio da su u Srbiju stigla upozorenja ruskih službi "da se pripremaju masovni neredi, čiji je krajnji cilj državni udar i svrgavanje rukovodstva zemlje".
Šta stoji iza optužbi da Zapad podržava proteste?
Vlada Srbije i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) nijesu odgovorili na pitanja RSE kakve su informacije Beogradu dostavile ruske službe.
Bez odgovora je i pitanje na osnovu kojih se dokaza tvrdi da su protesti protiv litijuma pokušaj svrgavanja vlasti, te da ih zapadne države podržavaju.
"To je besmislica", ocenjuje za Radio Slobodna Evropa Danijel Server (Daniel Serwer), profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Sjedinjenim Državama.
"Zapad podržava i Vučića i rudarenje litijuma koje demonstranti žele da stopiraju", dodaje.
Povod za masovne proteste je najava otvaranja rudnika litijuma međunarodne kompanije "Rio Tinto" u dolini rijeke Jadar na zapadu zemlje - zbog bojazni dijela građana da bi taj projekat mogao imati negativne posljedice po životnu sredinu.
Projekat iskopavanja litijuma u Srbiji podržale su Sjedinjene Države i Evropska unija, a u prisustvu Njemačkog kancelara Olafa Šolca, Srbija je sa EU 19. jula u Beogradu potpisala Memorandum o kritičnim sirovinama.
Dokument predviđa cio proizvodni lanac – od kopanja litijuma u "Rio Tintovom" rudniku u Jadru, do proizvodnje baterija za električna vozila.
"Ideja da će oni (Zapad) da svrgavaju vladu koja im je centralni partner u tom projektu je veoma teška za prihvatiti", naglašava Vuk Vuksanović iz nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Podršku iskopavanju litijuma u Srbiji daje i vlast, predvođena Srpskom naprednom strankom, koja je proteklih mjeseci povukla više poteza kojim bi "Rio Tintov" projekat dobio zeleno svijetlo.
A Vučićevo pominjanje ruskih službi i optužbe na račun Zapada su, prema Vuksanovićevim rečima, "sastavni dio komunikacione strategije" kako bi diskreditovao proteste.
"Ja bih rekao da je glavna funkcija Rusije u ovom slučaju da se vlast pozove na Moskvu, da profitira od njene popularnosti među biračima i na taj način pokuša da diskredituje kritičare vlasti", dodaje on.
Zašto se Rusija 'umiješala'?
I iz Kremlja, sa kojim zvanični Beograd nije prekinuo bliske odnose nakon ruske invazije na Ukrajinu, stigle su javne optužbe da zapadne zemlje podstiču proteste protiv litijuma.
Portparolka ruskog šefa diplomatije Marija Zaharova ocijenila je 9. avgusta da analiza situacije u Srbiji "ukazuje na ponovne pokušaje pojedinih zlonamjernih sila da aktiviraju poznati destruktivni arsenal u cilju podrivanja" vlasti.
Zaharova navodi da je "riječ o ozloglašenoj šemi, koju su na Balkanu, ali i drugim regionima, više puta koristili zapadni ideolozi demokratije i njihove lokalne sluge".
Kako ističe profesor Danijel Server, cilj miješanja Kremlja je da "potkopava Zapad i da se ulaguje Vučiću".
"Ruska 'podrška' je samo još jedan dokaz njihovog dosluha (srpskih i ruskih vlasti) u suprotstavljanju zapadnom uticaju. Nema ničeg novog u srpskoj otvorenosti za ruske laži", dodaje on.
Prema riječima Vuka Vuksanovića, Moskva je "rado prihvatila" da pomogne u promociji vlasti u Srbiji i diskreditaciji njenih kritičara.
"Jer je to način da oni i dalje budu na neki način prisutni u Srbiji i na Balkanu, s obzirom na to da je se njihov uticaj na tom prostoru od rata u Ukrajini značajno smanjio", objašnjava.
"I to odgovara i njihovom međunarodnom narativu, kada pokušavaju da se predstave kao 'sila koja se suprotstavlja intervencionističkoj hegemoniji Zapada'", dodaje Vuksanović.
Organizatori protesta demantuju Vučića
Tvrdnje Vučića o podršci stranih službi protestima i "pokušaju svrgavanja vlasti" u Beogradu demantuju organizatori.
Nebojša Petković iz udruženja "Ne damo Jadar" iz Gornjih Nedeljica, sela gdje se planira "Rio Tintov" rudnik, ističe da ih ne finansiraju stranci već "narod Srbije" koji im uplaćuje donacije.
To udruženje je bilo među organizatorima protesta u Beogradu 11. avgusta.
"Neka Vučić kaže koje su to zapadne službe koje ga ruše, koja su to udruženja i ko nas finansira. To je mantra kojom zamajava narod, to radi namjerno. Kod njega su sve 'pojedini' i 'neki'. Neka izađe precizno i jasno o kome se radi", dodaje Petković.
Naglašava da namjera organizatora protesta nije izazivanje državnog udara i nemira na ulicama.
"Vlast se mijenja na izborima, ako je neko očekivao da preko naših leđa dođe na vlast, prevario se. Cilj protesta je da se okupi narod i da svijet vidi koliko je ljudi protiv projekta iskopavanja litijuma", zaključio je on.
Poređenja sa Majdanom
Ekološki protesti u Srbiji se među predstavnicima vlasti u Beogradu i Moskvi porede Majdanom - demonstracijama u Kijevu poslije kojih je srušen proruski predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič.
Evromajdan ili Majdan počeo je u novembru 2013, kada su se demonstranti okupili na glavnom trgu u Kijevu u znak protesta zbog odluke tadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča da ne potpiše ključni trgovinski sporazum s Evropskom unijom.
Umjesto toga, tražio je bliže ekonomske veze s Rusijom.
Nakon što je stotine demonstranata u Kijevu stradalo u sukobu sa vladinim snagama 18. i 20. februara 2014, Janukovič i većina njegove vlade pobjegli su u Rusiju.
Moskva je nakon toga započela okupaciju ukrajinskog Krima i podstakla smrtonosni separatistički sukob u djelovima dvije istočne regije Ukrajine.
Ovo nije prvi put da vlast, predvođena Srpskom naprednom strankom, proteste poredi sa Majdanom.
Isto se dogodilo i nakon decembarskih protesta opozicije, koju je vlast tada optuživala za izbornu krađu.
Poređenja protesta sa Majdanom, prema riječima profesora Danijela Servera, "samo pokazuju neukus i strah".
Kako ističe, i Kremlj i Vučićeva vlast se "plaše narodnih protesta".
"To (protest) označava njihov nedostatak legitimiteta", objašnjava Server.
Vulin u Moskvi
Tri dana nakon masovnog protesta u Beogradu, tema susreta vicepremijera Aleksandra Vulina sa sekretarom Savjeta bezbjednosti Rusije Sergejom Šojguom u Moskvi bila je "aktivno učešće spoljnih snaga u vještačkom izazivanju napetosti".
Vulin se, kako je saopštila Vlada, tada zahvalio ruskim bezbjednosnim strukturama na upozorenjima "o pokušaju državnog prevrata".
Ovo je bila druga Vulinova posjeta Rusiji otkako je početkom maja postao potpredsjednik Vlade.
Prije ove funkcije, Vulin je bio prvi čovjek obavještajne agencije Srbije. Ostavku sa čela BIA dao je nekoliko mjeseci nakon što je u julu 2023. stavljen pod američke sankcije – pored ostalog, zbog bliskih veza sa Kremljom.
"Vulin je evidentno određen da bude kontakt osoba za Moskvu i nezapadne prijestonice. To je i način za političare poput Vulina da ostanu relevantni u vladajućoj koaliciji", ocjenjuje Vuk Vuksanović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
Vuksanović smatra da se saradnja ruskog i srpskog obavještajnog sektora nastavila nakon invazije na Ukrajinu, te da za podršku vlastima u Srbiji Kremlj "najvjerovatnije traži kontra usluge, kao što su pritisci na ruske antiratne aktiviste".
Otkazivanje gostoprimstva ruskim antiratnim aktivistima u Beogradu otpočelo je u ljeto 2023, dok je Vulin bio na čelu bezbjednosne agencije.
Više ruskih državljana, koji su u Srbiju došli po otpočinjanju rata u Ukrajini kao protivnici Putinovog režima, dobilo je rješenja da napusti Srbiju pod obrazloženjem da su "bezbjednosna prijetnja".
Vulinove bliske veze sa vrhom ruskog bezbjednosnog i obavještajnog sektora potvrđene su i ordenom kojeg je primio od Federalne službe bezbjednosti, kao i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Tokom posjeta Moskvi redovno ističe da Srbija neće uvoditi sankcije Kremlju, na šta je od početka rata u Ukrajini poziva Evropska unija.
U Moskvu je Vulin odlazio i dva mjeseca prije nego što će Rusija pokrenuti invaziju na Ukrajinu i dok su njene trupe bile na granici sa tom zemljom.
Tada je, sa funkcije ministra policije, obećao tadašnjem glavnom ruskom bezbjednjaku Nikolaju Patruševu da Srbija "nikada neće biti deo prostora za pokretanje kampanje" protiv Rusije i Vladimira Putina.
Na tom sastanku je konstatovano i da se slobodne zemlje moraju oduprijeti "obojenim revolucijama".
Obojena revolucija je naziv koji se koristio za smjenu autoritarnih režima, kao što je to na primjer bio slučaj u Ukrajini 2004/5. Taj događaj poznat je kao Narandžasta revolucija.
Zbog kontakata sa Patruševim, ruski opozicionar Vladimir Kara-Murza optužio je Vulina krajem 2021. da je odnio u Moskvu snimke sastanka ruskih opozicionara u Beogradu, nakon čega je jedan od njih uhapšen u Rusiji.
Vulin je demantovao te tvrdnje i najavio tužbu protiv Kara-Murze, ali nije poznato da li je Kara-Murzu zaista i tužio.
Kara-Murza je u Rusiji bio osuđen na 25 godina zatvora zbog "veleizdaje", širenja "lažnih informacija" o ruskoj vojsci i nezakonit rad za "nepoželjnu" organizaciju.
On je 1. avgusta oslobođen iz ruskog zatvora, u najvećoj razmeni zarobljenika između Rusije i Zapada od okončanja Hladnog rata.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR