Burno na zatvorenim sastancima u Savjetu EU: Hrvatska protiv nastavka pregovora Srbije s EU

Piše: Tomislav Krasnec 

Srbija od decembra 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom, no prošle sedmice na zatvorenim sastancima u Savjetu EU pojavila se ideja da bi, istovremeno s otvaranjem prvog klastera pregovaračkih poglavlja s Albanijom, trebalo stvoriti "zamah" i dopustiti otvaranje trećeg klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom.

Nekoliko država članica zalaže se za to - među njima i Italija, Francuska i Španija, ali ne i Njemačka - a Hrvatska je, kako nezvanično saznajemo, izrazila suzdržanost i pozvala na oprez.

Vladavina prava

Priča se zakotrljala nakon sastanka Savjeta za opšte poslove u utorak prošle sedmice. 

Na tom sastanku, na kojem Hrvatsku zastupa državna sekretarka Andrea Metelko-Zgombić, bilo je rasprave o stanju vladavine prava u svim državama članicama, ali i u državama kandidatkinjama.

Tom dijelu sastanka, posvećenom kandidatkinjama, prisustvovali su i predstavnici Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Dan kasnije, na sastanku Corepera, kako se skraćeno naziva Odbor stalnih predstavnika (ambasadora 27 država članica) u Savjetu Evropske unije, nekoliko je država iskoristilo činjenicu da se raspravlja o otvaranju prvog klastera s Albanijom, i činjenicu da se dan ranije raspravljalo o vladavini prava u zemljama kandidatkinjama, te se na temelju tih dviju činjenica založilo za ideju otvaranja novog klastera pregovaračkih poglavlja i sa Srbijom.

Par zemalja navodno je, prema jednom upućenom izvoru Večernjeg u Briselu, argumentovalo da je rasprava na Savjetu za opšte poslove dan ranije pokazala da je vladavina prava u Srbiji na takvoj razini da se može napraviti sljedeći korak i pomak u pregovorima.

Taj izvor nam tvrdi da su u tom trenutku Hrvatska i još barem jedna država članica upozorile da se ne smije rasprava od dan ranije koristiti kao dokaz spremnosti Srbije, da Srbija ionako samo "govori što Evropska unija želi čuti", te da u pomnoj analizi tek treba vidjeti ispunjava li Srbija mjerila za takav pomak u pregovorima. Relevantni dokumenti Komisije i drugih evropskih institucija ne pokazuju baš da je vladavina prava u Srbiji ojačala.

Nakon takvih, pomalo disonantnih tonova, mađarsko predsjedništvo Savjetom Evropske unije zaključilo je da će nastaviti razgovarati sa svim državama članicama i pokušati izgraditi konsenzus oko pitanja Srbije i klastera 3.

Kojim je, inače, obuhvaćeno 8 pregovaračkih poglavlja, od medija, obrazovanja i kulture do poreske i ekonomskih politika.

Albanija je na putu da 15. oktobra otvori svoj prvi klaster poglavlja u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom, dogovoreno je na tim sastancima prošle sedmice. Time se mijenja tempo napredovanja u evropskim pregovorima Albanije s jedne i Sjeverne Makedonije s druge strane, što je novi element s obzirom na to da su obje zemlje išle uporedno, čekajući jedna drugu, a sada Albanija ide naprijed u otvaranje prvih poglavlja, dok je Sjeverna Makedonija i dalje na čekanju zbog bugarske prijetnje vetom.

Italija je, kako saznajemo, među državama članicama koje žele stvoriti novi "zamah" i zalaže se da, osim Albanije, napredak bude vidljiv i u pregovorima sa Srbijom, pa i s Crnom Gorom. Zagovornici takvog pristupa podsjećaju da je Crna Gora u junu, kad je Savjet EU u izvještaju zvanom IBAR ocijenio da je Podgorica ispunila prelazna mjerila u poglavljima o vladavini prava, zapravo izašla iz višegodišnjeg zastoja u pristupnim pregovorima te da to treba sada formalizovati u novom "zamahu". Oba pitanja, i ono o otvaranju klastera sa Srbijom i ono o daljnjem napretku Crne Gore, za Hrvatsku su osjetljiva, posebno nakon što u novoj hrvatskoj vladi sudjeluje i stranka - Domovinski pokret - koja je (barem u razdoblju prije nedavnog raskola) govorila o potrebi blokiranja Srbije na njenom putu u EU do ispunjenja određenih zahtjeva, među kojima je i plaćanje ratne odštete Hrvatskoj.

Ministarstvo šuti

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova prekjuče nije odgovorilo na naš upit o tome kakav je stav RH u Savjetu EU po pitanju mogućeg otvaranja klastera 3 sa Srbijom i nekog daljeg koraka s Crnom Gorom.

Jedan diplomatski izvor nam je, suočen s pitanjima i informacijama koje smo doznali o drugog izvora sa zatvorenih sastanaka u Briselu, ipak prepričao da je hrvatski glas u raspravi apelovao da se o spremnosti Srbije ne sudi na temelju spremnosti Albanije za njen početak pregovora ili na temelju rasprave o vladavini prava na Savjetu za opšte poslove, nego da se o spremnosti svake zemlje kandidatkinje, pa i Srbije, sudi na temelju analize svake zemlje pojedinačno, prema načelu "vlastitih zasluga". - Hrvatska nije spomenula Srbiju u toj raspravi. Branilo se načelo, princip - kaže taj diplomatski izvor.

Evropska komisija uskoro bi, u sljedećih par sedmica, trebala usvojiti paket godišnjih izvještaja o proširenju. U nacrtu izvještaja o Srbiji, prema pisanju Radija Slobodna Evropa, govori se o potrebi dodatnih rezultata u reformi pravosuđa, procesuiranju ratnih zločina, slobodi medija i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

To upućuje na zaključak da Srbija nije odveć napredovala u vladavini prava, a pristupni pregovori skrojeni su tako da se, bez napretka u poglavljima koja se tiču vladavine prava i normalizacije odnosa s Kosovom, ne može postići napredak u zatvaranju nijednog drugog poglavlja.