Nedavni boravak predsjednika Zorana Milanovića u Tivtu, te Jakova Milatovića u Dubrovniku, aktuelizovali su, na neki način, crnogorsko-hrvatske odnose, a koji su dominantno zahladili od usvajanja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.
Hrvatski novinar Vlado Vurušić ne vjeruje da će se tu nešto bitno promijeniti.
"Odnosi Crne Gore i Hrvatske su u posljednje vrijeme u stagnaciji. Kada dublje pogledamo situaciju i zemlje u okruženju tu su uglavnom Hrvatska i Crna Gora razvijale dobre odnose, a koji nikada nijesu bili onakvi kakvi bi zaista trebali biti, bez obzira na izjave tada premijera i predsjednika Mila Đukanovića u vezi Dubrovnika. Nekako je taj Dubrovnik i taj rat dosta dugo opterećivao odnose Crne Gore i Hrvatske. Međutim, bez obzira na sve Hrvatska Vlada, iako su sada odnosi vrlo suženi ili njesu onakvi kakvi su bili prije nekoliko godina, Hrvatska ipak neće ni na koji način ometati put Crne Gore u Evropu. Pogotovo kažem zbog one situacije u odnosima kakve Srbija ima prema Crnoj Gori", objašnjava Vurušić.
Vurušić navodi da u hrvatskoj javnosti je i dalje prisutan, na sreću ne i dominantno, narativ iz doba Tuđmana da je Crna Gora neka vrsta zone uticaja zvaničnog Beograda.
"Nažalost postoji još jedno političko razmišljanje, koje na sreću nije dominantno, a nije ni zamrlo, to je ono još iz Tuđmanovih vremena kada se smatralo da je Crna Gora dio srpskog uticaja i da Srbiju na neki način treba zadovoljiti. Ta politička misao još uvijek ima mjesto u Hrvatskoj", navodi Vurušić.
Osvrnuo se i na izjavu Milanovića u Tivtu, koja je naišla na osudu hrvatske javnosti.
"Imamo predsjednika Milanovića koji je u Tivtu izgovorio nešto što čak i u njegovom uredu, na stranicama njegovor ureda, je malo redukovano ono što je rekao u vezi toga da se možda nije trebalo ovu trojicu političara proglasiti personama non grata, kao i ona još više po meni zabrinjavajuća rečenica, da on misli da Srbija ni na koji način ne ugrožava Crnu Goru što je evidentno da nije tako. Međutim to što je on rekao ne mora se gledati kao samo njegovo političko viđenje odnosa već se to reflektuje na unutrašnju političku situaciju, u Hrvatskoj su brzo izbori i već duže vrijeme Hrvatska je talac loših odnosa na relaciji predsjednika i Vlade pogotovo u vanjskopolitičkom aspektu. Milanović je u dobrim odnosima sa Dodikom, a koji je juče rako o akciji hrvatske Vojske da su je napravili potomci ustaša. Negdje mislim da su njegove riječi u Tivtu više bile kontriranje Vladi hrvatske, nego što je stvarni politički stav".
Vurušić dalje ističe da je zanimljivo i to što crnogorska Vlada nije adekvatno odgovorila na mjeru koju je izrekla Hrvatska kada je tri političara iz Vlade Crne Gore proglasila presonama non grata.
"Uobičajeno je da se odgovori na sličan način, Crna Gora je tu prikočila, ne znam koji je razlog, ali je to bilo zanimljovo", ocjenjuje Vurušić.
Sa druge strane, navodi Vurušić, u Zagrebu je dobar odjek imala izjava Milatovića u Dubrovniku.
"On se na neki način ispričao sa Dubrovčanima zbog učestvovanja dijela crnogorske vojske ili Crnogoraca u napadu na Dubrovnik, što je dobro pogotovo što je jako dobro 'sjelo' s obzirom na ono što je u Dubrovniku u isto vrijeme izgovorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je na neki način izazvao cijeli region ne samo Hrvatsku u vezi sa tim da Srbija ima dijametralno suprotan stav o ratovima koji su bili na području bivše Jugoslavije", kazao je Vurušić.
Đuričković: Odnos Hrvatske prema Crnoj Gori bi se mogao preliti na druge članice EU
Međunarodni sekretar SD-a Miloš Đuričković kada je riječ o odnosima naše zemlje i Hrvatske kaže da Hrvatska više ne vidi Crnu Goru kao državu sa kojom nema otvorenih pitanja.
"Ono čemu očito svjedočimo je da Hrvatska jeste zauzela drugačiji odnos i stav prema Crnoj Gori, to je ono što imamo prilike da čujemo i u njihovom političkom prostoru od raznoraznih predstavnika koji traže jednostavno redefinisanje lanjske politike Hrvatske prema Crnoj Gori, tj. jasno zauzimanje stava u odnosu na ono što je vladajuća većina u Crnoj Gori, jasno zauzimanje stava u odnosu na činjenicu da se na čelu Skupštine nalazi čovjek koji je prepoznat kao neko ko nema prijateljske namjere prema Hrvatskoj, kao zagovornik velikosrpske nacionalističke politike u Crnoj Gori, a onda i rezolucija o Jasenovcu. Oni više ne smatraju Crnu Goru kao nekoga sa kim nemaju otvorena pitanja ili imaju neka otvorena pitanja, ali imaju i mehanizme kako da zatvore ta pitanja, jednostavno su sve karte otvorene i vidjet ćemo u narednom periodu dokle će to da ide".
Đuričković takođe primjećuje da bi se odnos koji je Hrvatska zazela prema Crnoj Gori, mogao preliti na druge članice EU, te bi i one mogle imati isti stav prema Crnoj Gori.
"Ono što je po mom mišeljenju za očekivati imajući u vidu prirodu vladajuće većine koja je sastavljena od PES-a, koji nema jasnu politiku, a koja je dominantno politika Demokratskog fronta i Demokrata, je da će ta politika ili odnos koji je Hrvatska zauzela kao prva članica EU dovesti do toga da druge neke zemlje članice zauzmu sličan stav prema Crnoj Gori, naravno to bi pratili i drugi neki procesi", kazao je Đuričković.
Đuričković navodi da bi Vlada Crne Gore morala ponovo definisati vanjsku politiku, koja nije ista u odnosu na onu koja je bila do 2020. godine.
"Ona vanjska politika koja na papiru stoji i koja je definisana do 2020. godine, ta vanjska politika više nije zvanična politika Vlade Crne Gore, nego je potpuno neka druga. Ubijeđen sam da bi bilo pošteno i fer da Vlada shodno svojoj prirodi i načinu na koji je sastavljena napiše neki dokument kojim bi objasnili koja je to nova vanjska politika Crne Gore. Siguran sam da oni ne bi imali konsenzus da izrade takav dokument, a koji bi bio sa stavovima koji su važili do 2020. godine i zbog koje nas je EU prepoznala i nagradila statusom lidera EU integracije u regionu", zaključio je Đuričković.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR