Srbija je već obezbijedila sredstva za gradnju aerodroma u Trebinju, izjavio je Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko pravne odnose Republike Srpske tokom zasijedanja Skupštine RS u utorak, 29. oktobra.
Poslanici Parlamenta tog bosanskohercegovačkog entiteta razmotrili su izmjene zakona kojim se ubrzava proces eksproprijacije zemljišta za potrebe gradnje aerodroma u Trebinju, na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine.
Radi se o aerodromu u čiju gradnju bi, prema zvaničnim najavama, Srbija trebala da uloži oko 50 miliona eura.
Stanković je rekao da je "bilo određenih opstrukcija" sa nivoa Bosne i Hercegovine, koje su, kako tvrdi, "uspješno riješene". Nije naveo o kakvim se opstrukcijama radi.
"Aerodrom Trebinje je vlasnik 36 hektara zemljišta, a plan je da se ekspropiše 301 hektar. To je ogromna površina i daćemo sve od sebe da prerasporedimo naše radnike i da stignemo tu dinamiku", rekao je Stanković. Dodao je da je krajnji rok za eksproprijaciju definisana zakonskim izmjenama 2025. godina.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tokom posjete Banjaluci 23. jula 2020., predložio je da Srbija na lokaciji Taleža između gradova Trebinje, Bileća i Gacko u Hercegovini izgradi aerodrom i upravlja njime.
Aerodrom Trebinje nalazio bi se na manje od 50 kilometara od tri već postojeća međunarodna aerodroma – Tivta u Crnoj Gori, Dubrovnika u Hrvatskoj i Mostara u BiH.
Formirano je i preduzeće "Aerodrom Trebinje" čiji je osnivač preduzeće "Aerodromi Srbije" Niš.
Gradnja piste i prateći objekti trebali bi biti izgrađeni na lokaciji Taleža, na kojoj je već započeo proces eksproprijacije zemljišta.
Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa preduslov je za izdavanje građevinske dozvole.
Vlasti Dubrovnika u susjednoj Hrvatskoj, udaljenom tridesetak kilometara od Trebinja, smatraju da će aerodrom da ugrozi izvorište pitke vode za stanovnike tog grada, jer je gradnja planirana u zaštitnoj zoni rijeke Omble.
Od bh. vlasti su tražili da riješi problem, odnosno da se aerodrom izmjesti.
Na dnevnom redu i izmjene zakona o sviranju himne Srbije
Poslanici bi trebali raspravljati i o izmjenama Zakona o upotrebi himne, grba i zastave Republike Srpske prema kojima se u institucijama tog bh.entiteta mogu isticati zastave i grbovi, te izvoditi himne stranih država sa kojima RS ima sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa.
S obzirom da RS ima takav sporazum sa Srbijom, to praktično znači da se na sjednicama entitetskog parlamenta može emitovati himna Srbije "Bože pravde". Ispred i unutar zgrade Skupštine RS moći će se vijoriti zastava Srbije s grbom Nemanjića.
U izmjenama se navode i države sa kojima "pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe".
U predloženom tekstu, ali ni u obrazloženju nije navedeno o kojim se državama radi.
"Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda, Ostalih i građana, njihove kulture i tradicije, afirmiše poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima" stoji u obrazloženju Prijedloga čiji je zvanični predlagač predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić.
Stevandić, inače predsjednik stranke Ujedinjena Srpska, se nalazi pod sankcijama SAD Sjedinjene Američke Države (SAD) od jula prošle godine zbog prijetnji Daytonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine. Stevandićeva stranka je u koaliciji sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata čiji je lider proruski predsjednik RS Milorad Dodik.
Stevandić je predložio izmjene zakona uprkos ranijoj presudi Ustavnog suda BiH da se Bošnjaci i Hrvati ne mogu s tim poistovjetiti.
Na zastavi RS, nakon presude Ustavnog suda BiH iz 2006. godine nema nikakvog grba, a entitetska himna "Moja Republika", ozakonjena je 2008. godine.
Zvanična državna zastava Bosne i Hercegovine ne može se naći na ili u zgradama institucija u RS, a državna himna emitira se samo na početku sjednice državnog parlamenta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR