Premijer Hrvatske Andrej Plenković je izjavio u Vukovaru da Srbija može da uradi više da pomogne Hrvatskoj nalaženje osoba nestalih u ratu 1990-tih.
„Srbija može da radi više, naravno, mi smo to toliko puta već postavili kao temu u bilateralnim razgovorima jer sve ove informacije koje se saznaju, saznaju se od onoga ko nešto zna“, rekao je Plenković u tradicionalnoj Koloni sjećanja u kojoj je učestvovalo više desetina hiljada građana povodom Dana sjećanja na žrtvu tog grada 1991.
On je rekao da Vlada Hrvatske mnogo radi na nalaženju nestalih i da su ministar branitelja Tomo Medved i njegov tim napravili „nevjerovatne iskorake u broju ekshumacija i identifikacija“, prenijela je agencija Hina.
On je rekao da je „uvijek posebno dirnut kada je u Vukovaru“.
„Svi se sjećamo tih trenutaka 1991. i ključnih poruka tih skoro 90 dana patnje i boli odbrane Vukovara, koji je zadržao tadašnju JNA ovdje. Da nije bilo tako herojske, dugotrajne i nevjerovatne odbrane Vukovara, sigurno bi agresija velikosrpske Miloševićeve politike na Hrvatsku bila još gora“, ocijenio je Plenković.
On je rekao da se s jednakim pijetetom sjeća i na žrtve u Škabrnji i u zadarskom zaleđu.
„U svim krajevima Hrvatske doživjeli smo velike patnje u Domovinskom ratu“, dodao je premijer Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar odbrane Ivan Anušić ocijenio je da neće biti poboljšanja odnosa Hrvatske i Srbije dok ne bude riješeno pitanje nestalih iz rata 1990-tih.
On je novinarima rekao da „Srbija ima saznanja o nestalima i onima koji su tu zarobljeni, kao i onima koji su ubijeni bez suda i ikakvih procedura“.
„Sve to postoji i sve je to dokumentovano“, dodao je ministar i upozorio da su grobnice nekoliko puta premještane iz čega se vidi da su znali gdje su poginuli bili sahranjeni i gdje su ponovo pokopani.
On je ocijenio da je nevjerovatno da „oni koji su u tome učestvovali, čak ni anonimno ne žele da kažu porodicama gdje su počivališta njihovih najmilijih da ih mogu sahraniti“.
„To puno govori o politici Srbije i njihovom mentalitetu i karakteru, ali će Hrvatska svejedno nastaviti da traži nestale“, kazao je Anušić.
U Hrvatskoj se 18. novembra obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 1991. i neradni je dan.
Na taj dan obilježava se godišnjica stradanja Vukovara 1991. u koji su poslije tromjesečne opsade u taj razoreni hrvatski grad ušli pripadnici tadašnje JNA i srpskih paravojnih formacija.
Prema podacima vukovarske bolnice, tokom tromjesečne opsade poginule su 1.624 osobe, a ranjeno je više od 2.500.
Oko 5.000 ljudi odvedeno je u logore u Srbiji, a iz grada su protjerane 22.000 Hrvata i drugih nesrba. Oko 350 osoba se i dalje vode kao nestalo.
Ranjenici, uključujući i civile koje je JNA izvela iz vukovarske bolnice, ubijeni su na Ovčari u noći sa 20. na 21. novembar. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 tijela, a još se traga za ostacima tijela oko 70 osoba.
Dan sjećanja obilježava se i u Škabrnji gdje su pripadnici JNA pod komandom Ratka Mladića i srpskih paravojnih formacija 18. novembra 1991. ubili 43 mještana i 15 pripadnika oružanih snaga. Ubistva su nastavljena i narednih dana. U susjednom Nadinu ubijeno je 14 civila.
Prema podacima nevladinih udruženja, do vojno-policijske akcije „Oluja“ u avgustu 1995. u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.
Ove godine u Škabrnji je bio predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, dok su premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković bili u Vukovaru.
Predstavnici srpskih organizacija, predvođeni predsjednikom Srpskog narodnog vijeća (SNV) i poslanikom Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Miloradom Pupovcem položili su u nedjelju vijenac kod krsta u dvorištu pravoslavne crkve sv. Nikole u Vukovaru, u znak sjećanja na sve žrtve rata 1990-tih.
Vijence je položio i specijalni izaslanik predsjednika Srbije za pitanja nestalih Veran Matić.
Do prošle godine Pupovac i predstavnici Srba odavali su počast svim žrtvama u Vukovaru polaganjem vijenca u Dunav, ali su od te prakse odustali zbog prijetnji dijela ratnih veterana predvođenih poslanikom desničarskog Domovinskog pokreta, Stipom Mlinarićem, čija je stranka dio vladajuće koalicije zajedno s Hrvatskom demokratskom zajednicom premijera Andreja Plenkovića.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR