Picula: Nijesu nestale sumnje u vezi sa izborima u Srbiji

Vulgarnosti, podmetanja i jezik ulice koriste oni koji, umjesto rasprava u institucijama demokratskog društva izazivaju da se one vode na ulici, kaže u intervjuu za novine “Nova” izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, reagujući na uvrede koje su mu uputili predstavnici srpskih vlasti.

Vlast u Srbiji burno je reagovala na izbor Picule, u prvom redu predsjednik Aleksandar Vučić i predsjednica parlamenta Ana Brnabić, a potom i Aleksandar Vulin. Na pitanje kakvu saradnju očekuje, Picula kaže da se „u politici naslušao svega i svačega“.

„Dugo sam u politici, pa sam se naslušao i nagledao zaista svega i svačega tokom godina. Ostavljajući po strani irelevantnu verbalnu pirotehniku pojedinaca, od političkog vođstva Srbije očekujem da kontinuirano radi na javno propagiranom cilju, a to je ulazak Srbije u EU. Da bi to bilo moguće treba odgovorno voditi politiku u skladu s pravilima pregovaračkog procesa i omogućiti saradnju s institucijama EU koju zastupaju njeni predstavnici. Vulgarnosti, podmetanja i jezik ulice koriste oni koji, umjesto rasprava u institucijama demokratskog društva, izazivaju da se one vode na ulici“, rekao je Picula.

Vučić je, reagujući na izbor Picule kazao da su “nama dali Hrvata”.

„Čini mi se da je to zapravo potraga za alibijem za unapred najavljen neuspjeh izlaska iz stagnacije srpskog pristupnog procesa. Višegodišnji zastoj pregovora o članstvu Srbije u EU nema nikakve veze s nacionalnošću stalnog izvjestitelja Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom u ovom mandatu. Ja sam tražio ovu dužnost jer smatram da je napredak Beograda u pregovorima o članstvu u strateškom interesu EU, Srbije, njenih susjeda pa tako i Hrvatske“, naglasio je Picula.

A o tome Šta će biti njegov osnovni cilj na mestu izvjestioca za Srbiju, kaže:

„Uloga izvjestitelja je jasno definisana pravilnicima o radu Evropskog parlamenta, a može se ukratko opisati kao saradnja s političkim akterima (pogotovo predstavnicima u nacionalnom parlamentu), evidentiranje rezultata u rješavanju dugotrajnijih ili novijih otvorenih pitanja, doprinos ispunjenju merila i približavanju EU. U sledećih pet godina biću zadužen za izvještavanje tijela Evropske unije o stanju u Srbiji i njenom usklađivanju s evropskim pravnim tvorevinama, temeljnim vrijednostima i specifičnim politikama. Reč je, dakle, o dužnosti koja me obavezuje da pokrivam sve relevantne teme koje se tiču odnosa Evropske unije i Srbije“.

Picula smatra da se u Srbiji ne ističe dovoljno koliko je EU njen najvažniji partner.

„Prije svega, imam utisak da se u Srbiji ne ističe koliko je EU već sada njen najvažniji partner. Pritom mislim na obilnu i povoljnu finansijsku pomoć Brisela, kao i na spoljnotrgovinsku razmjenu s državama članicama EU. Još manje se komuniciraju temeljne vrijednosti na kojima se razvijala EU. U poslednjoj Rezoluciji Evropskog parlamenta o stanju u Srbiji traže se garancije za sprovođenje riješenja kojima se uklanja svaki neprimjeren uticaj na sudstvo, a vlast podsjeća da će biti potreban ozbiljan i konkretan napredak, mjeren u odnosu na rezultate i stvarnu primjenu reformi vladavine prava, pravosudne prakse, poštovanja temeljnih prava i rada Kabineta republičkog javnog tužioca. Izražava se i žaljenje zbog daljeg pogoršanja u području slobode izražavanja, slučajeva govora mržnje i klevetničkih kampanja. Pored ovoga, ključni izazovi postoje i na spoljnopolitičkom planu. Srbija i Kosovo treba da normalizuju svoje odnose, što je sadržaj Briselskog procesa. Treba svakako dodati da je nedavno Visoki predstavnik Borel jasno istakao da Srbija odbijanjem uvođenja sankcija Rusiji ugrožava svoj put prema EU, jer se očekuje veća usklađenost s zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom EU. To su teme na kojima će tela EU, te mnoge države članice, i dalje insistirati“, kaže Picula.

Prema njegovim riječima, na izborima u Srbiji, međunarodni posmatrači zabilježili su manjkavosti.

„U demokratijama se volja građana utvrđuje na poštenim i fer izborima. Na izborima u Srbiji međunarodni promatrači su evidentirali razne manjkavosti u odnosu na opštepriznate kriterijume. Svoju ocjenu su dali i evroparlamentarci nakon poslednjih izbora. Javno su komunicirane preporuke koje bi Srbija trebalo da ispuni. Evropski parlament ima dugu tradiciju promatranja nacionalnih izbora, jer se radi o jednom od prioriteta kojim se ocjenjuje stanje demokratije i vladavine prava. Te ocjene su važne pri izradi stava EP o napretku u zemljama kandidatkinjama“, izjavio je.

Sa svojim prethodnikom na mjestu izvestioca Vladimirom Bilčikom, kaže, ponekad se nije slagao.

„S kolegom Vladimirom Bilčikom sam imao korektnu saradnju u prošlom mandatu. On je bio kopredsjedavajući zajedničke delegacije EP-a i skupštine Crne Gore, a ja sam bio izvjestitelj za Crnu Goru. Što se tiče Srbije, s nekim njegovim ocjenama se nisam slagao, što je razumljivo, budući da je on dolazio i iz političke grupacije EPP-a“, kaže.

Picula je rekao i da će osim sa srpskim parlamentarcima, sagovornika imati i među sindikatima, NVO sektrom…

„Budući da sam izvjestilac u ime Evropskog parlamenta, moji primarni sagovornici su srpski parlamentarci, ali zbog cjelovitije slike stanja u zemlji nastojaću da razgovaram sa svima koji imaju uticaj na kvalitet pristupnog procesa. A takvih sagovornika je zaista mnogo. Razgovaraću svakako i s predstavnicima političke opozicije, lokalnih zajednica, sindikata, nevladinog sektora, medija, poslovne i akademske zajednice. Međutim, za transformaciju društva koja je potrebna za prolazak preko ciljne linije i članstvo u EU, najodgovornija je vlast u zemlji, pogotovo izvršna vlast“, naveo je Picula.

Što se tiče iskopavanja litijuma, Picula kaže da odluku o tome može donijeti jedino – sama Srbija.

„Odluka o tome se može donijeti samo u Srbiji, ali smatram da takve, očito osjetljive odluke treba donositi u otvorenom dijalogu s javnim akterima, pogotovo s onima koji su posebno, životno zainteresovani za temu. Vjerujem i da odluka, kakva god donesena, ne bi trebalo presudno da utiče na ubrzanje puta prema EU, jer prirodni resursi neke zemlje kandidata mogu jedino biti dopuna onom ključnom doprinosu Uniji od strane nove članice, a to je društvo razvijenih demokratskih institucija“, zaključio je.