Njemački novinar: 'Sve podsjeća na narodnu pobunu koja je srušila Miloševića, ali Vučić se neće predati bez borbe'

Pod naslovom "Opasnih petnaest minuta" njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da "masovni protesti ugrožavaju sistem vlasti predsjednika Vučića“. Ali i da je pitanje u kojem smjeru ti protesti idu
 
Aktualni protesti, uprkos  razlikama u detaljima, podsjećaju na „narodnu pobunu“ koja je srušila Slobodana Miloševića 2000. godine, piše Martens. U tekstu se podsjeća da su protesti počeli poslije smrtonosnog obrušavanja nadstrešnice u Novom Sadu te da se kao „laž“ ispostavila početna tvrdnja vlasti da nadstrešnica nije renovirana.

Od tada se, piše Martens, redovno u 11:52 – sat i minuta kada je nadstrešnica pala – širom Srbije održava 15 minuta ćutnje. „Tih politički znakovitih petnaest minuta se sve više ispostavljaju kao prijetnja za vlast, posebno jer su povezani s masovnim demonstracijama koje su počele na univerzitetima, ali sada su prerasle akademski milje'.

Frankfurtski list podsjeća da je glavni zahtjev protestanata objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu što će, kako su uvjereni, dokazati da je SNS u žiži korupcije. „Srpski premijer Miloš Vučević, ađutant predsjednika Vučića, u nedjelju je najavio da će zahtjev biti ispunjen. Ali to je Vlada i ranije obećala pa nije ispunila“, piše Martens. Opisujući „kontramiting“ u Jagodini, novinar bilježi kako kritičari vlasti tvrde da su se ondje našli samo prisiljeni ljudi, zaposleni u javnim poduzećima i socijalni slučajevi, prenosi Deutsche Welle. 

„Ipak, Vučića jedan dio društva i dalje podržava", piše Martens. „To su ljudi koji su donekle zadovoljni privrednim razvojem i kojima sve jači nacionalistički ton vlasti ne smeta ili im čak godi – takvih ima u Srbiji, posebno u starijoj generaciji.“ Nejasno je, nastavlja FAZ, hoće li i kako politička energija protesta prerasti u stalnu stranačku relevantnu opoziciju. „Studenti se za sada svjesno drže podalje od svih opozicionih stranaka. Organizuju se na svakom fakultetu po načelu bazične demokratije sa zavidnom disciplinom", piše Martens. „Ali ako protesti ne dovedu do pada vlasti kao 5. oktobra 2000. godine, ostaje otvoreno kako će se nezadovoljstvo učvrstiti i postati parlamentarno djelotvorno."