Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, je došao u situaciju koja je opasna i njegovo naslijeđe može biti odlazak u zatvor, ili bijeg van Bosne i Hercegovine. Upravo, jer je svjestan tog očekivanog nasljeđa, Dodik je opasan i spreman da izazove čak i strukturni konflikt. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.
Na snagu su stupili zakoni koje je donijela Narodna skupština bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, kojima se jednostavno ukidaju nadležnosti pravosudnih i istražnih institucija BiH na teritoriji tog entiteta. To se, kaže Turčalo, može shvatiti kao najveća kriza u postratnoj Bosni i Hercegovini, iako je, podsjeća i do sada bilo različitih političkih kriza u kojima su testirane granic spremnosti međunarodnih i domaćih aktera da reaguju.
"Nikada do sada nijesmo imali slučaj da su zakoni usvajani, i da se počinju primjenjivati na teritoriji entiteta Republika Srpska, čime se efektivno brišu i unilateralno preuzimaju kompetencije države Bosne i Hercegovine, posebno u ovim najosjetljivijim oblastima, kao što su pravosuđe, pitanje sigurnosti. Radi se o nečemu što je krivično djelo, urušavanje Ustava, napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, radi se o pokušaju pravne secesije, uspostavljanje jednog pravnog dualizma i koraka koji idu u pravcu u kojem predsjednik entiteta Republika Srpska želi da dovede ne samo Bosnu i Hercegovinu, nego i cijeli region na rub konflikta", rekao je on.
Vlast u Republici Srpskoj predvođena Miloradom Dodikom donijela je zakone kojima ne priznaje i neće provoditi odluke Ustavnog suda, niti odluke visokog predstavnika, a to su dvije adrese čije odluke bi mogle da ospore odluke entitetske Skupstine. Ustavni sud BiH, juče je donio privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, kojima se zabranjuje rad Suda, Tužilaštva, policijske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na teritoriji tog bh. entiteta.
Tako će, kaže Turčalo, zakoni biti stopirani bez obzira što Milorad Dodik ne poštuje odluke Ustavnog suda.
"To podrazumijeva ne samo spremnost Milorada Dodika da nastavi da primjenjuje ove zakone koje je na neustavno Skupština entiteta Republika Srpska donijela, već cijelog niza ljudi, koji bi očigledno, i biće izloženi krivičnom gonjenju radi udruživanja u napadi na ustavni poredak, na tom nivou će institucije reagovati. Ono što je isto tako očigledno, ja sam to godinama unazad govorio, je da je Milorad Dodik svjestan da je politički mrtav, a ovim će mu ta politička smrt duže trajati, naprosto zbog činjenice da je imao ogromnu moć, ogroman uticaj, ogromnu kontrolu i nad političkim procesima u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u entitetu Republika Srpska", ocijenio je Turčalo.
Dodik je, kaže on, došao u jednu situaciju koja je opasna, upravo zbog toga što neko ko je želio da uđe u udžbenike istorije, da ostavi tu vrstu naslijeđa, kada se radi o Republici Srpskoj, a ostaviće naslijeđe koje podrazumijeva odlazak i u zatvor, ili bijeg izvan Bosne i Hercegovine, to će biti njegovo cjelokupno nasljeđe.
Predsjednik Srbije je, smatra Turčalo, vršio snažan pritisak na sud Bosne i Hercegovine pri izricanju presude Miloradu Dodiku, govoreći da je ta presuda politički motivisana, i da j usmjerena protiv Republike Srpske.
"Ponavljao je, osnaživao i multiplicirao sav onaj narativ koji je Milorad Dodik hranio, i formulisao svih prethodnih mjeseci, dajući na taj način solidarnu podršku, eksplicitnu podršku svemu ovome što je uslijedilo. Isto tako svjesni smo da bez prešutne podrške Srbije Milorad Dodik ne bi bio spreman da preuzme ovaj teret i odgovornosti da efektivno briše državne nadležnosti u oblasti pravosuđa, bezbjednosti, sa teritorije entiteta Republika Srpska. Vidjeli smo praktično trougao, možda i četvorougao, kad se govori o entitetu Republika Srpska, Srbija, Rusija, koja je zatražila prvo sjednicu, pa kada je vidjela da raspoloženje nije takvo neformalne konsultacije Vijeća sigurnosti, gdje je opet ostala prilično izolovana, kada se radi o njenom stavu i prema kancelariji visokog predstavnika i prema podršci Miloradu Dodiku, imamo svakako i Mađarsku koja apsolutno djeluje izvan okvira onoga što je politika Evropske unije, i suštinski taj četvorougao sarađuje u aktivnostima koje su usmjerene protiv stabilnosti Bosne i Hercegovine", rekao je Turčalo.
Sve što se događa, dodaje on, nije samo destabilizacija i stavljanje na kocku mira u Bosni i Hercegovini, nego je to destabilizacija regiona.
"Jer ovdje se ne bi moglo raditi o ograničenju nekog potencijalnog konflikta. Ne treba zaboraviti da Bosna i Hercegovina svoju najdužu granicu upravo ima sa Evropskom unijiom, Hrvatskom kao članicom Evropske unije, da graniči sa dvije zemlje koje su članice NATO-a, dakle sa Crnom Gorom i sa Hrvatskom, da u širem regionu imamo zemlju koja je članica NATO-a, Sjevernu Makedoniju…Teško je bilo kome, ko zdravorazumski razmišlja, zamisliti da bi scenario destabilizacije BiH, ostao lokalizovan i da se ne bi pretvorio u domino efekat za cijeli region", zaključio je Turčalo.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR