Ursula fon der Lajen ostala sama u odbrani Vučića?

U trenutnim, izuzetno komplikovanim geopolitičkim okolnostima za Evropsku uniju, činjenica da se dva vodeća predstavnika EU institucija sastaju sa predsjednikom Srbije govori o nivou zabrinutosti Unije.

Susret pokazuje da Vučića Fon der Lajen i Evropska narodna partija i dalje podržavaju, međutim, nijesu spremni da ga više toliko promovišu i idu do kraja kao što su to radili prije tri ili četiri mjeseca.

To kažu sagovornici Danas komentarišući sastanak predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, predsjednice EK, Ursule fon der Lajen i predsjednika Evropskog savjeta, Antonija Košte, nakon kojeg nije bilo zajedničkog obraćanja novinarima.

Fon der Lajen i Košta objavili su skoro identičan tvit, u kojem se navodi da su imali važan sastanak te da „Srbija treba da ispuni reforme EU, a posebno da preduzme odlučne korake ka slobodi medija, borbi protiv korupcije i izbornoj reformi“.

Vučić je bio rječitiji pa je održao konferenciju za novinare na kojoj je, između ostalog, istakao da je sagovornicima prenio da 15. marta nije korišćen zvučni top te da je spreman da se to provjeri, i da je cilj Srbije da do kraja godine otvori klastere 3 i 2.

„Vjerujem da u narednih mjesec dana može da dođe do velikih pomaka po pitanju zakona o biračkim spiskovima, Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) i medijskih zakona, jer je to interes svih u našoj zemlji“, naveo je on.

Slavodobitno je najavio i da će EU za sedam ili osam dana proglasiti projekat iskopavanja litijuma u Srbiji „Jadar“ za svoj strateški projekat van zemalja EU.

Together with @eucopresident, we had an important meeting with President @avucic.

The country needs to deliver on EU reforms, in particular to take decisive steps towards media freedom, the fight against corruption and the electoral reform.

Serbia’s future lies in the EU.

— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) March 25, 2025

Vladimir Međak, potpredsjednik Evropskog pokreta u Srbiji, za Danas kaže da sastanak sa fon der Lajen definitivno nije bio srdačan poput onog u oktobru, kada ga je ozbiljno nahvalila, poprilično bez osnova, hvaleći vladavinu prava.

– Sada je jasno rečeno da su mediji, korupcija i izborne reforme bitni. To su uslovi i to je ponovo rekao i Košta, i to su jasni demokratski kriterijumi koje Srbija ne ispunjava. S druge strane, nije rečeno ko je kriv za to što to nemamo. To znači da Ursula fon der Lajen i EPP (Evropska narodna partija) i dalje njega čuvaju, ali nijesu spremni više da ga promovišu i idu do kraja kao što su to radili prije tri ili četiri mjeseca – procjenjuje on.

Njему se čini da pismo 32 poslanika Evropskog parlamenta ima efekta.

– U ovom slučaju EPP je izložen sam i za zaštitu Vučića ne može naći saveznike, osim u desničarskim partijama poput suverenista, gdje su Orban, Fico i ta Vučićeva ekipa. U vladajućoj ekipi, koja drži Evropsku komisiju, gdje su socijaldemokrate i liberali, EPP je sam. Meni je to naznaka da pritisak daje ploda. Jer on ni juče, ni sa Martom Kos, nije imao zvanični sastanak u prostorijama i nije bilo zajedničke izjave za medije. Sa Martom Kos nije imao ni zajedničku sliku, ali juče jeste. To je niži nivo tretmana i to su diplomatske stvari. Mi od EU očekujemo da jasno podrži borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i za demokratske vrijednosti u Srbiji, što još uvijek ne dobijamo. Tako da u tom smislu, Fon der Lajen nije promijenila pravac. Ali jeste, na neki način, ostala usamljena u tome – objašnjava Međak.

On ukazuje da je litijum posljednja Vučićeva karta na koju igra.

– Evropska komisija bukvalno sada rizikuje da protesti u Srbiji, koji su protiv Vučića, prerastu u antievropske. To će biti najveća opasnost u cijeloj priči i to će biti zasluga EK. Mislim da je sad svima jasno, osim Fon der Lajen i ljudima oko nje, da se litijum u Srbiji neće kopati. Sada je samo pitanje njihovog izbora, da li će imati Srbiju kao saveznika i ostati bez litijuma ili će imati Srbiju kao nekog ko nije saveznik i opet ostati bez litijuma jer Vučić to neće moći da isporuči. On to može da isporuči samo teškom represijom. Ali sastavni dio tog koncepta dolaska do kritičnih mineralnih sirovina u EU jeste da oni ne mogu biti predmet represije, jer onda neće biti nikakve razlike od vađenja krvavih dijamanata u Kongu – ukazuje Međak.

Together with @vonderleyen, I had an important meeting with the President of Serbia @avucic.

We discussed the need to advance on EU related reforms. Progress is needed in media freedom, fight against corruption and the electoral reform.

Tangible achievements in areas that can…

— António Costa (@eucopresident) March 25, 2025

Na pitanje zašto Fon der Lajen nije pomenula važnost istrage o zvučnom topu, odgovara da se iz Vučićeve izjave vidi da se o tome razgovaralo.

– On je to iskoristio da izvrijeđa poslanike EP koji su poslali pismo Fon der Lajen i nazvao ih poslušnicima, što sve zajedno govori da nema napretka Srbije ka članstvu u EU dokle god je on i SNS na vlasti. On sad vodi pregovore o dobijanju podrške da ostane na vlasti. Fon der Lajen to nije pomenula jer još uvijek neće da ga napada, ali daje izjave o medijima, korupciji i izbornom zakonodavstvu što je sve rak rana za njega. On je pritom tražio da se civilno društvo izbaci iz procedure usvajanja izmjena zakona o biračkom spisku i reformi REM jer mu civilno društvo smeta i ne dozvoljava da radi kako hoće. Da li je dobio to, to ćemo vidjeti – navodi on.

I skreće pažnju na kontradiktornost Vučićevih izjava o otvaranju klastera.

– Sad je rekao da otvaramo klaster tri pa ćemo klaster dva. A prije samo tri mjeseca, u decembru, rekao je da ćemo uslove za otvaranje klastera dva ispuniti krajem 2026. a sad kaže da će klaster dva otvarati do kraja 2025. Njegove izjave su kontradiktorne i može da kaže šta hoće – kaže Međak.

Prema njegovim riječima, iz Vučićeve izjave poslije sastanka se vidi da neće biti izbora.

– Neće biti izbora čim mu je rečeno reforma izbornih uslova. On će sad da proba da sastavi vladu i da ta vlada ispuni te uslove. Načuo sam i da je uslov pitanje Banjske što niko nije pomenuo. Dakle, u narednih mjesec dana hoće da EK isporuči ono što se od njega traži, što znači da nema izbora nego sastavlja vladu i na brzaka mijenja zakone bez civilnog društva i opozicije. To će biti nelegitimne izmjene jer suština tih izmjena jeste da povrati povjerenje u izborni proces koji je Vučić unakazio. A on sad hoće to da vrati tako što će sam da izmijeni uslove kako bi vratio legitimitet. Znači suština njegovih poteza je da ništa ne ispravlja nego da fingira kako bi dobio podršku za ostanak na vlasti od strane EU. To je sve po šta je išao u Brisel i zato im i daje litijum – zaključuje Međak.

Ursula fon der Lajen ostala sama u odbrani Vučića?

Strahinja Subotić, programski menadžer Centra za evropske politike, za Danas kaže da u trenutnim i veoma komplikovanim geopolitičkim okolnostima sa kojima se EU suočava, činjenica da se dva „predsjednika“ EU institucija sastaju sa srpskim predsjednikom govori o nivou zabrinutosti Unije.

– Sam sastav je pomalo neuobičajen – ali ne treba da iznenađuje, imajući u vidu da Fon der Lajen treba da pruži supranacionalnu, a Košta međuvladinu perspektivu kada je u pitanju višedimenzionalni pogled Unije na trenutna dešavanja u Srbiji. Polazeći od takvih perspektiva, Evropska komisija će biti ta koja će biti odlučujući faktor kada je u pitanju ocjena ispunjenosti preduslova i reformskih koraka kako bi se otključali dodatni fondovi iz Novog plana rasta, dok će države članice odlučivati o sudbini i daljem tempu otvaranja klastera i zatvaranja poglavlja – objašnjava on.

Dodaje da, s obzirom na to da vlast u Srbiji teži da ostvari oba cilja, vjeruje da predsjednik Srbije nije želio da ispusti priliku da pošalje pozitivne poruke i izvuče korist sa sastanka.

– Ipak, vidjeli smo da su i Fon der Lajen i Košta odlučili da izbejgnu bilo kakvu sumnju o stavu Unije, te su  što je takođe pomalo neobično, iskoristili maltene isti tekst kada su objavili na društvenim mrežama svoj stav, stavljajući akcenat na potrebu da Srbija preduzme odlučne korake ka slobodi medija, borbi protiv korupcije i izbornoj reformi – zaključuje Subotić.

Podsjetimo, ovaj sastanak, kako su primijetili novinari u Briselu, izlazi iz redovnih sastanaka koje funkcioneri EU imaju sa predstavnicima zemalja kandidata i dolazi u trenutku kada se u Srbiji duže od četiri mjeseca protestuje a vlast se optužuje da je na protestu 15. marta iskoristila zvučno oružje, o čemu zvanični Beograd mora da se izjasni pred Evropskim sudom za ljudska prava.