Predsjednik srpskog entiteta u BiH, Milorad Dodik predložio je na proširenoj sjednici Vlade, da RS zatraži statusni prijem u okviru bezbjednosnog sporazuma između Srbije i Mađarske.
Istakao je kako RS na to "ima pravo", te da "već danas može, imajući u vidu da raspolaže sa značajnim policijskim kapacitetima, podržati" taj sporazum.
"Kad kažem statusni prijem, možemo biti posmatrači, možemo biti članice, možemo biti samo saradnici u okviru policijskih ili nekih drugih obavještajnih pitanja, ali u svakom slučaju Republika Srpska ima i može da ima pravo na to", rekao je Dodik na sjednici Vlade RS posvećenoj političkoj i ekonomskoj situaciji.
Dodik je na sjednici najavio i da će RS zatražiti od Srbije i Hrvatske zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma, imajući, kako je rekao "u vidu ukupno stanje vezano za rušenje" tog sporazuma.
Najavio je i da će isti zahtjev biti upućen i Rusiji, SAD i Francuskoj kao "garantima Dejtonskog sporazuma".
Dodik, koji se nalazi na centralnoj potjernici u BiH, zbog narušavanja ustavnog poretka zemlje čija vlast je donijela niz antiustavnih i secesionističkih odluka, najavio je i razgovore o mogućem sporazumu o specijalnim vezama sa Mađarskom.
Ministri odbrana Mađarske i Srbije, u Beogradu su u 1. aprila potpisali dokument kojim se konkretizuje sporazum o strateškoj saradnji Mađarske i Srbije u oblasti odbrane iz 2023.
Saopšteno je da su u 2025. Budimpešta i Beograd dogovorili 79 odbrambenih aktivnosti u koje spadaju zajedničke obuke, helikopterske i druge vježbe, te saradnja u sektorima namjenskih industrija, sajber bezbjednosti, mirovnih operacija, vojnog obrazovanja i medicine.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti nemaju nadležnosti za vođenje vanjske i vojne politike, za šta su nadležne isključivo institucije BiH.
Državni Ustav takođe predviđa da svaki entitet može sklapati sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koja može zakonom predvidjeti da za određene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.
Takođe, entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim državama, ali u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
Mađarska vlada, predvođena Orbanom, godinama je svoju pažnju usmjeravala na Republiku Srpsku, a ne na cijelu BiH. Dodikovoj vlasti je pomagala i kreditom mađarske državne banke.
Orban, njegova stranka i dužnosnici su se do 2019. godine sastajali isključivo, sa državnim zvaničnicima u BiH.
Prvi sastanak Dodika i Orbana u junu 2019. otvorio je teren "dirketnim vezama Mađarske i entiteta RS", kako ih je nazvao mađarski premijer, koje su kasnije prerasle u program ekonomske suradnje.
Orban je spriječio 2021. godine njemačku inicijativu da se Dodiku uvedu evropske sankcije zbog potkopavanja institucija BiH zbog čega je, uz optužbe za korupciju, sa članovima porodice i vrhom entitetske vlasti na "crnoj listi" SAD-a.
Mađarska je jedina država članica EU koja se u Opštoj skupštini UN-a svrstala uz stav Srbije i vlasti RS, te glasala protiv usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u maju 2024. godine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR