Radulović: Crkva i politika ne idu zajedno

Večerašnji gost „Žive istine“ sveštenik Bugarske crkve u Torontu Milan Radulović, poručuje da se treba fokusirati na dobro i da je „Čovjek čovjeku čovjek“.

Radulović je rođen u Baru, magistrirao u Solunu, doktorirao u Rimu. Govori deset jezika. Profesor je istorije filozofije na Islamskom fakultetu u Torontu. Pažnju javnosti na sebe je skrenuo prevodom Kurana na ukrajinski jezik, a kako je kazao prvenstveno ga je preveo da bi se razumjeli hrišćani i muslimani.

„Cilj svakog prevoda je da ni Bilblija i Kuran nije bauk, i da moramo živjeti zajedno a ne samo jedni pored drugih. A zajedno ćemo živjeti samo ako se bolje upoznamo. Prethodni prevodi Kurana u Ukrajini su ljepši jer su ih prevodili Ukrajinci, ali tvrdim da je moj prevod doslovniji jer sam ga ja prevodio sa arapskog“, kazao je Radulović.

Sveštenik, kako smatra Radulović, mora da bude savremen čovjek kako bi umio da odgovori na izazove savremenog vremena.

„Moramo svakom čovjeku da pristupimo onako kako će nas razumjeti, moramo da poznajemo kulturu i mentalitet naroda gdje djelujemo i naše navike prilagoditi kako bi ljudima bolje služili. Svešteno lice može dati mir i blagoslov, od njega ne treba tražiti da tumači istoriju i politiku. Crkva i politika ne idu zajedno“, naveo je Radulović.

Nemanjići su, kako tvrdi Radulović, kršteni kao rimokatolici i nisu bili antikatolici.

„Tražiti naciju u tome je greška, jer tada nacija nije ni bila formulisana u današnjem smislu riječi, a nekima je to toliko bitno. Neko ko je kupan u moru nacionalizma, ako mu oduzmemo malo nacionalizma to će biti veliki progres za sve nas jer ne možemo preko koljena da slomimo to. Ako je nacionalizam osnova mnogih ljudi u Crnoj Gori, barem ga možemo ublažiti. Ja sam za to da se potpuno eleminiše ali to ne bi bilo adekvatno u ovom momentu“, kazao je Radulović.

Nedavno održani Kritski sabor je, kako je kazao, nešto najpozitivnije od kraja osmog vijeka.

„Od 788. godine crkva nije imala nikakva rješenja i nije se bavila nikakvim pitanjima. Kritski sabor se bavio savremenim čovjekom, i to je najpozitivnije. Na Kritskom saboru su bila pitanja o zaštiti životne sredine, migrantima. Planeta nam je data kao božiji dar, naš je život kao jabuka od zlata", kazao je.