Akcenti iz "Žive istine"
"Živa istina" bavila se večeras crkvenim pitanjim, iniciranim Prijedlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti, a gosti su bili istoričar Miloš Vukanović i publicista Vladimir Jovanović. Analizirani su ključni momenti crnogorskog pravoslavlja i rješenja koja su kroz istoriju važila za status imovine kojom je raspolagala crkva.
Hrisovulja Ivana Crnojevića je, tvrdi Jovanović, osnivački akt Cetinjske autokefalne mitropolije.
"Hrisovuljom se utemeljuje katedra mitropolije i opšte žitije u Cetinjskom manastiru. To je osnivački akt autokefalne mitropolije na Cetinju od 4. januara 1485.godine. Od tog trenutka može da se govori o samostalnoj autokefalnoj crkvi u Crnoj Gori. Tačno je da crnogorska mitropolija nikad nije dobila Tomos, ali je živa crkva najvažniji dio autokefalnosti, dovoljno je da znamo da mitropolite niko nije postavljao van Crne Gore", naveo je Jovanović, napominjući da je pojam autokefalnost prisutan tek od 19. vijeka.
CPC je, tvrdi i Vukanović, djelovala autokefalno i iza sebe ostavila niz dokumenata.
"Status CPC je bio regulisan unutrašnjim aktima. Kraljevina Crna Gora je produkt godina političke borbe i razvoja, a crkva u njoj je pratila taj razvoj. Sve ovo što vidimo je rezultat te borbe", smatra Vukadinović
Nakon 1918. godine prvi put je poglavar CPC postavljen odlukom Beograda, naveo je Jovanović.
"Fotografija na kojoj srpski general Milutinović uvodi mitropolita Gavrila Dožića u Cetinjski manastir snimljena je 2. marta 1921. godine, i to se dešava prvi put u crnogorskoj istoriji. Beograd postavlja mitropolita, kojeg dovodi general okupacionih trupa. Na čelu Crnogorske crkve ostaje Crnogorac, ali ga Beograd postavlja".
Za vrijeme Nemanjića, kaže Miloš Vukadinović, precizno ne može da se kaže koliko je crkva sagrađeno, ali nesumnjivo manje od deset.
“Veliki broj manastira i hramova podignut je na starim temeljima, ima manastira čije postojanje vežemo za poznu antiku ili srednji vijek. Kontribucija Nemanjića crnogorskoj kulturi postoji, ali crnogorska kultura i njeno naslijeđe je staro 17. vijekova, a Nemanjići su tu samo vijek i po bili", naglašava Vukadinović.
Imovina koju je koristila crkva uvijek je, tvrdi Jovanović, bila vlasništvo države.
“Na Cvijeti 1868.godine skupština je imovinu predala na upravu tadasnjem mitropolitu crnogorskom. Predala je imovinu na upravu, a ne u vlasništvo. Od strane senata su se kontrolisali crkveni prihodi, sveštenici su bili državni činovnici", naveo je Jovanović komentarišući dokument sa te skupštine, prikazan na ekranu.
Komentarišući izjavu umirovljenog episkopa Atanasija Jeftića u kojoj je zaprijetio Crnogorcima, ako se ne budu ponašali onako kako im se kaže, da će mošti Vasilija Ostroškog odnijeti u Hercegovinu, istoričar Vukanović kaže da se radi o generalnom nerazumijevanju koje srpska javnost ima o Crnoj Gori i crnogorskoj kulturi.
"On nema predstave da je u januar 1853. godine Mirko Petrović sa 17 crnogoraca branio manastir Ostrog dok nije došla pomoć, a onda zbog novog primicanja Turaka su morali da povlače mošti u Katunsku nahiju da bi ih spasili. I 1877. tamo su se vodile velike bitke. Ostroški klanac su crnogorski Termopili. Srpska javnost, jednostavno, ne razumije crnogorski identitet", zaključio je Vukanović.
Markoni
@Pero, ne ulazi jer upravlja neko ko je tudjin i uzurpator a prave se blesavi...a mi jos blesaviji kad smo dozvolil vijek cijeli da nam neko popuje ????????
Pero
Da li je normalno da danas u Cetinjski manastir ne ide nijedan Cetinjanin?
Realista
@Mara, Da ali svi ti manastiri i hramovi su bili u vlasništvu karaljevine Crne Gore, tako da se nemaju što za to vatat. Iso tako za gradnju hrama u Podgorici i Baru, država Crna Gora je dala većinu novca kao i narod iz Crne Gore, svi pravoslavni objekti su vlasništvo države.