Bešlin: Kad se sruše avnojske, samo je nebo granica; Ćurak: Ne biti dio EU znači biti satelit drugih sila

Večerašnji gosti Darka Šukovića u "Živoj istini" bili su profesor emiritus na Univerzitetu Jejl u SAD dr Ivo Banac, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu dr Nerzuk Ćurak i istoričar dr Milvoj Bešlin iz Beograda.

Tema emisije bila je: Da li su granice na Balkanu definitivno povučene?

Banac je istakao da ćemo još čekati dok granice budu stabilne i dugoročne.

“Vučić kaže da ne može biti dogovora sa Kosovom ako se ne promijene granice. Tako, kad to uzmete u obzir, otvara se ponovo pandorina kutija”, kazao je Banac.

Vrlo je zabrinjavajuće, kako smatra Bešlin, da srpska elita ne može ući u nikakav dijalog izvan teritorijalnih okvira.

“U tom dijalogu je pitanje granica i teritorija. Ideja je da se sruši princip nepovredivosti avnojskih granica i tog momenta je samo nebo granica i onda će prije svega BiH da plati rušenje tog principa”.

Može li se eventualna razmjena teritorije ili bilo koji drugi model promjene granica između Srbije i Kosova odraziti na aspiracije Republike Spske da se pripoji Srbiji?

Ćurak smatra da je prizivanje promjene granica neki oblik konstruiranja ambijenta u kome bi se to moglo desiti.

“Mi i dalje upadamo u zamku i promovišemo pitanja: ako Srbija prizna Kosovo, kompenzacija ce biti Republika Srpska? Ja zagovaram da to prestane. Ako pristajete da taj narativ bude dominirajući u javnoj debati, vi participirate u tome. Treba se suprostaviti takvim narativima. Ako u javnom prostoru na tome insistiramo, mi proizvodimo novo stanje”, kazao je Ćurak.

"I međunarodne organizacije i vanjske politike ključnih sila sudjeluju u nekonfrontiranju sa ovim što radi  Vučić i  onih koji stoje iza Vučića, prije svega mislim na ruski uticaj u Srbiji i u cijeloj regiji", kazao je Banac.

Bešlin smatra da se granice država uvijek mijenjaju  na štetu jednih a u korist drugih i isključivo nasilno. Dodaje da nema promjene granica bez rata i žrtava.

Odgovorna kultura sjećanja, kako smatra Ćurak, radikalno izostaje.

“ Vučić je vlast  zasnovao na tome da oslobodi Srbiju od bilo kakve odgovornosti za ratove i zločine koji su se desili. Takav Vučić je prihvaćen od strane svijeta, jer on navodno donosi mir. Ogroman broj ljudi ili ne želi da zna šta se desilo, ili neće da zna”, kazao je Ćurak.

Aspiracije na dio ili cijelu Crnu Goru? Da li je “odvajanje” Crne Gore privremeno?

Banac smatra da je Crna Gora a ugrožena a Bešlin precizira:

“Crna Gora može biti ugrožena u onoj mjeri u kojoj se ona bude pokazala kao neuspješna. Dok Crna Gora ima demokratske, društvene i ekonomske parametre u kojima prednjači u odnosu na region, ona ne može biti ugrožena”, kazao je Bešlin.

Ćurak je naveo da je najveći uspjeh Crne Gore to što je konstituisana kao građanska politička zajednica.

“Da je konstituisana na Dejtonski način, vi biste bili u istoj poziciji kao BiH”, kazao je Ćurak.

Banac naglašava da je  Republika Srpska formula koja se planira i za Kosovo i za Crnu Goru.

ZB kao čvorište interesa Rusije, Kine, SAD-a i EU

Snaga Rusije je, smatra Ćurak, precijenjena.

“Rusija opijena svojim saveznicama sebe precjenjuje. Sjeverna Makedonije bi potvrdila svoje slabosti ako bi odbijanje bio dovoljan uvjet da ona postane ruski satelit. Ali ne vjerujem u to. Bosna će biti glavna zona bitke. Balkan je ipak u najvećoj mjeri dio transatlanskog svijeta”, naveo je Ćurak.

“Zbog hegemonije ruskog narativa u Srbiji, nemoguće je da postoji neki narativ suprotan tome, a da ne doživi kolaps", tvrdi Bešlin.

"Ključni cilj Putinov je potkopavanje EU. Uvijek se traže najslabije članice na koje se može uticati.Preko korumpiranih političara i raznih struja, Moskva radi što god hoće", kazao je Banac.

Odluka EU da ne počne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom?

"Najnegativnija implikacija odbijanja Sjeverne Makedonija i Albanije je to što će osnažti nacionalističke strukture u drugim zemljama, jer će početi da se razvijaju neke nove strategije u kojima EU postaje prekomplikovana sa svojim procedurama.
Na račun toga bi  Turska, Rusija i Kina mogli da prosperiraju u našem regionu. To su problemi o kojima EU nije razmislila. Ne biti dio EU ne znači biti neutralan već biti satelit drugih sila", smatra Ćurak.

"Ohrabruje reakcija NATO-a poslije odbijanja Brisela da počne pregovore. Formula za stabilnost Balkana je manje EU više NATO-a. Priča o neutralnosti apsolutno ne drži vodu. Ne postoji nikakva neutralnost”, naveo je Bešlin.

Značaj povratka SAD-a na Zapadni Balkan? Zašto dvojica izaslanika - Palmer i Granel?

Banac smatra da je to odraz haosa u Trampovoj administraciji.

Dobro je, kako je kazao Bešlin, što se Amerika vraća na Balkan.

"To je dobar potez koji može označavati samo stabilizaciju Balkana ali nije dobro što su dva predstavnika. Imam utisak da će se Granel baviti iskljucivo Kosovom, a Palmer BiH”, kazao je Bešlin.

Teza da imamo stabilokratska, a ne demokratska društva na ZB

Ćurak živimo u dobu u kome je sigurnost postala važnija od slobode.

“Nijesmo primijetili da su najjače političke snage jako radikalne.Taj radikalizam traži stabilnost unutar svoga poretka. Tamo gdje je stabilnost najvažnija vi imate sigurnosnu dimenziju ali ne razvojnu”, naveo je Ćurak.

Milivoj Bešlin osvrnuo se na jedan primjer iz Crne Gore koji pokazuje kako u Briselu ponekad nijesu u stanju da prepoznaju pravu prirodu nekih medijskih kuća i NVO.

“U Crnoj Gori imate reketaški tabloid koji je vrlo često jači od države. Evropa ne uzima u obzir činjenicu da vlasnici tog tabloida imaju i te kako svoje interese koji su destruktivni po crnogorsko društvo, nego se negdje apriori taj reketaški tabloid podržava. To je primjer za sporovođenje ruske agende u Crnoj Gori”, zaključio je Bešlin.