Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Vlastimir Golubović je, gostujući u emisiji Živa istina, rekao da su privrednici pozdravili prvi set mjera Vlade koji je usmjeren ka preduzećima, za koji je sam ocijenio da je blagovremeno donešen.
Nagovještavajući da bi drugi set mjera trebalo očekivati naredne nedjelje, Golubović je istakao da je neophodno obezbijediti da pomoć stigne u prave ruke i onemogući da bilo kakva korupcija i „veze“ državnu pomoć usmjere lošim privrednim subjektima.
Prvi čovjek Privredne komore najavljuje i mogućnost popuštanja pojedinih mjera kojima bi se pojedinim djelatnostima omogućilo da obavljaju svoje djelatnosti.
„Prvi set Vladinih mjera je kratoročan, stabilizacioni set mjera usmjeren očuvanju radnih mjesta i funkcionisanju preduzeća i omogućavanju isplate zarada“, rekao je Golubović dodajući da je posebno značajna mjera koju je kreirao Investiciono-razvojni fond za brzu liniju kredita za likvidnost.
„Ta mjera će mnogo pomoći da mnoga mikro i mala preduzeća opstanu“, rekao je Golubović.
U vezi sa obimom državne pomoći preduzećima, a u poređenju sa drugim zemljama, Golubović je rekao da je važno imati u vidu stepen finansijske stabilnosti na kom je Crna Gora zatečena epidemijom.
„Imali smo tri godine dinamičan ekonomski razvoj sa visokim stopama rasta. Naše finansije ostvarile su bolje rezulltate od planiranih, smanjili smo budžetski deficit. Imamo značajan nivo javnog duga koji je sada 77,2 posto BDP-a, i to je ono što opterećuje. Medjutim imamo devizne rezerve oko 600 miliona, tako da je neto javni dug dug u odnosu na bruto domaći proizvod, 63,5 posto“, kazao je Golubović uz ocjenu da je visina javnog duga problem.
„Naš dug jeste visok i predstavlja smetnju za nova povoljna zaduživanja“, rekao je Golubović.
Govoreći o narednom setu mjera Vlade namijenim privredi, Golubović je rekao da je PKCG kreirala upitnik koji je 13. marta upućen članicama Komore.
„Obavili smo i preko 300 intervjua. Dobili smo na stotine predloga, mišljenja... koja su nam veoma pomogla da predloge objedinimo u opšte s kojima smo izašli pred Vladu. Svakodnevno razgovaramo o strahu koji je opravdano prisutan. Prije svega koliko ovakva situacija može trajati“, prenio je Golubović raspoloženje privrednika.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore je istakao da se nikako ne smije dozvoliti zloupotreba državne pomoći privredi.
Na pitanje autora emisije, Darka Šukovića – da li može doći do zloupotrebe tako što će pomoć dobijati i preduzeća koja nijesu dobro poslovala ni prije krize izazvane koronavirusom, Golubović je rekao da se to ne smije dozvoliti, ali i da je siguran da će Vlada uspostaviti sistem u kom to neće biti moguće.
Na pitanje - da li se i u Crnoj Gori, poput nekih država, razmišlja o popuštanju pojedinih mjera, Golubović je rekao da je siguran da Vlada i NKT, zajedno sa epidemiolozima, razmišlja o postepenom otpuštanju pojedinih djelatnosti.
"Ne vidim da je ugroženost u malom marketu gdje udje 2-3 ljudi, veća od velikih trgovina gdje se pušta po 10 ili 20 ljudi istovremeno.
Govoreći o preduzećima koja trpe negativne posljedice okolnosti izazvanih koronavirusom, Golubović je rekao da se ona dijele na tri grupe.
„U prvu grupu spadaju preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća kojima je NKT zabranilo djelatnost i oni su, po oscjeni PKCG najugroženiji. Drugoj grupi pripadaju firme kojima je obavljanje djelatnosti djelimično ograničeno - kao što su hoteli, turističke agencije i neka preduzeća iz oblasti saobraćaja koja defakto ne mogu da rade. Treću kategoriju čine preduzeća kojima je opala poslovna aktivnost i smanjen prihod“, kazao je Golubović napominjući da PKCG, da se svakog 15. u mjesecu prikazuje ostvaren prihod u prethodnom mjesecu, a da mart nije referentan mjesec za ovu situaciju.
„Prave podatke ćemo imati tek kada polovinom maja dobijemo podatke za april“, rekao je Golubović.
"Kada je riječ o periodu nakon koronavirusa, naša očekivanja od bankarskog sektora su velika", rekao je Vlastimir Golubović precizirajući da banke moraju omogućiti dalje aktivnosti, investicije, reprogramiranje kredita, duži grejs period i rok otplate kredita.
"Banke su na boljem nivou nego 2008. kada je izbila kriza koju su upravo one proizvele. Danas je njihova solventnost 20 posto iznad od propisane, imaju depozite veće za 600 miliona od propisanog minimuma", istakao je Golubović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR