Vukanović i Bugari u Živoj istini: Ako se ćuti o zločinima, osjećaj nepravde guši društvo

Bez iskrenog suočavanja sa prošlošću "negativno istorijsko nasljeđe" ukorijenjuje se u društvo i postaje dio svakodnevice. Političke elite često nijesu svjesne te posljedice,upozorava istoričar Miloš Vukanović i dodaje:

"Izuzetno je bitno da, ukoliko u društvu postoji osjećaj istorijske nepravde, elementi društva kao što su mediji, akademija, nvo aktivisti, vjerske organizacije... učine da to postane primarna tema i da se uspostavi dijalog o tom pitanju”, kazao je Vukanović.

Vukanović je to kazao gostujući, zajedno sa hafizom Sulejmanom Bugarijem, u Živoj istini. Dan uoči obilježavanja četvrt vijeka od genocida  u Srebrenici, tema emisije bila je suočavanje sa prošlošću i kultura sjećanja. 

Vukanović primjećuje da nijedna politička partija, u svom programu, nema suočavanje sa prošloću.

Govoreći o veličanju Ratka Mladića u crnogorskom parlamentu, Vukanović kaže da nacionalističke tendencije nijesu toliko jake, ali da jesu prešle u sferu najbanalnijeg populizma gdje određene političke strukture, bez potencijala za bavljenje politikom, posežu i za takim sredstvima i metodama, poput veličanja ratnih zločinaca.

“Korišćenje takvih simbola na duže staze može dovesti do problema”, upozorava Vukanović.

Kompletno stanje u kojem se nalazimo je potvrda da su nauka i vjera zloupotrebljene, mišljenja je hafiz Sulejman Bugari.

“Dopustili smo da nas virusi ubijaju i dopustili smo da se u našoj duši nastani mržnja. Zakazali smo i kad je duhovnost u pitanju i kad je tijelo u pitanju, zato što se na površan i bolestan način pristupa i vjeri i nauci”, kazao je Bugari.

Zloupotreba vjere je, kako smatra Bugari, fenomen koji je uvijek postojao i uvijek će ga biti.

“Svjedoci smo da oni koji daju prednost materijalizmu, zapostavljaju duhovnost, makar to bio i velikodostojnik u islamu, katoličanstvu, judaizmu... on će neprimjetno zloupotrijebiti u političke svrhe čak i sljedbenike i vjeru”, kazao je Bugari.

Bugari kao pozitivan primjernavodi knjigu „Kultura“, filozofa Đura Šušnjića, i preporuku da u nastavi treba da bude obavezan predmet razumijevanje drugog i drugačijeg.

„Toga mi nemamo, zato imamo ovo što nam se dešava“, kazao je Bugari.

Vukanović ističe da je Crna Gora i dalje postkonfliktno društvo.

„U takvim društvima percepcija istorije kod učenika je da samo 30% prihvataju iz obrazovnih ustanova, a 70% iz lokalne zajednice, medija, društvenih mreža“.

„Nastava istorije treba da se bazira na analizi izvora, gdje vi obučavate đaka da kontroverzne teme na osnovu originalnih izvora, koji pokrivaju sve aspekte toga događaja, sam zaključi šta se zapravo desilo. Tada obučavate đaka da bude otporan na bilo koju manipulaciju ne samo istorijsku nego i medijsku“, zaključio je Vukanović.

Kao primjer za kojim treba ići, Bugari i Vukanović navode Njemački koncept suočavanja sa politikom nacionalsocijalizma, koja se decenijama sprovodi u kontinuitetu, od obrazovnog sistema, do izjava političkih lidera. Guranje problema pod tepih, zaobilaženje kompromitujućih događaja iz prošlosti, pogotovo zločina počinjenih u ime cijelih nacija, samo zadržava konfliktni potencijal unutar društva i regiona.