Zašto jedan Nermin nikada ne bi pobedio u Beogradu

1-Koga god je bgd gebelsova medijska fakinerija za potonjih trideset godina napadala, mrzjela i pripisivala mu neblozne namjere, pokazivao se kao bastan i valjan u svom poslu, odlukama, i rezultatima djelatnosti. Što su ga više mrzjeli, pokazivao se boljim i većim.

Skidam kapu mlada damo ,kamo srece da je vise takvih. Kratko ,sazeto ,sve receno !Dobro dosla u Crnu Goru . "Tvoj glas razuma neznam dokle ce da se cuje , al nadam se da je gotov jer nas ovakva politika truje"

2-Sve dok ga veliko srpska državna politika direktno ili indirektno preko “srpskih medija” neumorno u tri šihte satanizuje Đukanovića, nesvjesno priznaje da joj je on još uvijek nesavladiva prepreka u ostvarivanju namjere da od Crne Gore načine Garašanina koridordo “srpskog mora”.

3-Đukanović još od mire marković i njene klateži dobija negativno priznanje. Naravno, uvijek postoji i druga strana stvari. Mnogi razumni ljudi su uvjereni da bi, kad bi bilo moguće, na fer i poštenim predšedničkim izborima u Srbiji Đukanović bez teškoća pobijedio svakoga domicilnog protivkandidata!

4-Dok jurišlije “Srpskog sveta” nasrću na Crnu Goru, valja podśetiti kako su vaktile sami oglasili svoje namjere i šta im je kolektivna psihopatološka osnova.“Doktrinarno” su svoje namjere – kao program srpskog nacionalizma za kraj 20. i početak 21. vijeka – izložili u Memorandumu SANU 1985.

5-I fašistički program Dobrice Ćosića iz 1992..Sve dok su i dok budu pokretači zla i zločina, ova dva dokumenta treba iznova čitati, ovoga puta s psihologijske tačke gledišta. Ona može do potpune empirijske prepoznatljivosti osvijetliti pitanje o psihopatologiji srpskog svetosavskog fašizma.

6-Emocionalna fašistička struktura iz koje izviru ova dva dokumenta pokazuje jasan kauzalni patopsihološki lanac: zavist – zloba – mržnja – podsticanje volje za zločinom! Ulančanost ovih ośećanja i apelacija na destruktivna voljna stanja – jednako kao i namjera da ista takva ośećanja podstakne.....

6-podstskne u širokim “srpskim” narodnim masama – pokazuje na kakvoj fašističkoj bolesti kognicije, volje i emocija počivaju projekti “Velike Srbije” i “Srpskog sveta!” od 1844 i Garašanina do današnjeg aleksandra drugog.

Jednom riječju - bravo, dostojanstvena Bojana. Nije lako u Srbiji biti hrabar, ali jeste sveto i pravedno! Slično je i u CG jer nama upravljaju sluge tuđeg gospodara. Možda jednog dana budu važile opomene Svetog Petra Cetinjskog pa se urazumimo kako dolikuje. Možda!

7-Srbija i aleksandar drugi su prežali Kosovo no CG ne mogu.Sve dok je Crne Gore i Crnogoraca srbija ima kome zaviđeti. Ima se prema kome biti zloban. Ima se ko mrzjeti. Ima se prema kome snovati novi stari zločin i nova Srebrenica. Smrt fašizmu i njegovoj sramnoj sluganjeriji.

Bravo đevojko. Dođi u Crnu Goru, takvoj će se svuđe obradovati!

Hirurški precizan text.Koncizan,a sveobuhvatan.Bravo!

Ja bih postavio sledeća pitanja: zašto je Milo, uz pomoć Stanka Subotića, doveo Vučića i radikale na vlast, i zašto Evropa podržava Vučića u razbijanju Srbije? Tako sam došao do odgovora zašto opozicija ne podržava ništa u vezi s Milom Đukanovićem

Bravo. Za postovanje dobra moja.