Piše: Vladimir Jovanović
Arhiepiskop Carigrada – Novoga Rima i Vaseljenski Patrijarh, Vartolomej I Arhontonis, pismom je odgovorio patrijarhu Jovanu X, poglavaru Antiohijske patrijaršije koji je, poput još nekih crkava bliskih Moskovskoj patrijaršiji, od njega tražio da, zbog Ukrajine, sazove svepravoslavni sinaksis (sabor) ili sinaksis predstojateljâ autokefalnih crkava.
U odgovoru, prenosi ga „Патриархия - официальный сайт Московского патриархата”, Vartolomej piše Jovanu X:
„S velikom radošću Vam se obraćamo, bratski ljubljenome Blaženstvu u Gospodu!
Primili smo i pažljivo pročitali pismo Vašega Blaženstva № 100 od 31. decembra prošle godine, u kojem tražite da se okupi sabor poglavarâ pravoslavnih crkava kako bi riješili problem u Ukrajinskoj crkvi.
U odgovoru Vas obaviještavamo da, nakon što su četiri pravoslavne crkve, sa crkvenoga i teološkoga stanovišta bez opravdanja, odbile da uzmu učešće u Velikome i Svetome Saboru, a i Vaša drevna Crkva je bila jedna od njih, Vaseljenska patrijaršija ima ozbiljan razlog suzdržati se od takva sinaksisa na svepravoslavnome nivou, jer će biti beskoristan i može dovesti samo do dogovora učesnika da se međusobno ne mogu dogovoriti.
Velika Sveta Hristova Crkva u ljubavi i samopožrtvovanju, bez svojega interesa ili pritiska, sa jedinom svrhom jedinstva ukrajinskoga naroda i okončanja raskola i podjele u sabranju milionâ vjerujućih – a da bi ih vratila u njedra kanonske Crkve, nakon što su nepravedno bili van nje – slijedeći tradiciju i kanone je darovala autokefaliju Crkvi u Ukrajini na isti način kao što su sve druge novoosnovane autokefalne crkve dobile unutrašnju upravu, koja je odobrena istim metodom: bez pravoslavnoga sabora ili kakve druge opšte debate sa bratskim autokefalnim crkvama; i te su nove crkve priznate autokefalnim i imena njihovih predstojatelja su pridružena diptihu.
Dakle, mi se molimo Tvorcu Crkve i njezinome Predstojatelju, da Njegova milost i ljubav prema Bogu i Ocu pričešćem Svetoga Duha budu sa Vama, sa preosvećenim arhijerejima, sa sveštenstvom i vjernim narodom, koji su u Antiohijskoj crkvi na iskušenju.
U velikoj bratskoj ljubavi prema Gospodu i s uvažavanjem, Vaš ljubljeni brat u Hristu vaseljenski patrijarh Vartolomej".
***
Podśetimo, ideju o sazivanju svepravoslavnoga sinaksisa ili sinaksisa predstojateljâ pomjesnih crkava u povodu Ukrajine, lansirala je Ruska crkva, prije nego će jednostrano objaviti raskol s Carigradom.
Slično formulisanim zahtijevima oglasile su se potom Srpska, Poljska i Crkva čeških zemalja i Slovačke.
Međutim, Ruska i Antiohijska crkva su, zaista bez smislenih objašnjenja, odbile 2016. da učestvuju u svepravoslavnome sinaksisu koji je na Kritu sazvao Vartolomej. Taj sinaksis je upravo trebalo, između ostaloga, da razmotri i otkloni kontroverze oko priznanja postojećih i novih autokefalija i da odluke s tim u vezi formuliše posebnim i od svih potpisanim dokumentom.
Srpska crkva je 2016, uprkos pritisku Rusa, ponajviše zahvaljujući mitropolitu crnogorsko-primorskome Amfilohiju Radoviću, ipak uzela učešće u sinaksisu na Kritu, nadajući se prvenstveno da će usvajanjem dokumenta sinaksisa o novoj proceduri za odobrenje autokefalija ozakoniti i njezinu obaveznu saglasnost prilikom priznavanju novih crkava: na taj način bi Srbi imali „pravo veta” i za svagda onemogućili Makedoniju da dobije, a Crnu Goru da obnovi vaseljenski priznatu autokefaliju svoje Crkve.
Sada je Srpska crkva objavila da je, navodno zbog Ukrajine – a u suštini zbog straha da će izgubiti od Carigrada 1922. priznate jurisdikcije nad Makedonijom i Crnom Gorom – savjetovala svome sveštenstvu da se uzdrži od liturgijskoga i kanonskoga zajedništva, ne samo sa sveštenstvom autokefalne Pravoslavne crkve Ukrajine, „već i sa episkopima i sveštenicima drugih crkava koji služe sa njima ili imaju zajedništvo sa njima”.
To je jasna prijetnja Beograda da je na korak od objave raskola sa Carigradom. Navodno slijedeći Ruse, a pozivajući se na objašnjenja bez uporišta u kanonskome pravu, Srbi zapravo pokušavaju ucijeniti Carigrad da se ne miješa u rasplete crkvenih pitanja u Makedoniji i Crnoj Gori – u suprotnome, službeno će stupiti u raskol.
Srbi idu u raskol sa Carigradom?
***
Mogućnost svepravoslavne rasprave o Ukrajini otvorile su Kiparska i Rumunska crkva, ali nijesu insistirale na tome formatu. Kiprani su snažno kritikovali Ruse radi njihova neosnovana prekida evharistije sa Carigradom i pozvali da se ukrajinskome pravoslavlju ostavi vrijeme za ujedinjenje.
Prije priznanja autokefalije Ukrajincima, Rumuni, poslije Rusa i Ukrajinaca treća po brojnosti pravoslavna nacija, postavili su niz uslova koji utiču na neposredne interese njihove Crkve u pogledu statusa rumunske manjinske zajednice u Ukrajini.
Rumunska crkva uslovljava priznanje autokefalije Ukrajincima garancijama Kijeva za Rumune u Ukrajini
Rumuni imaju otvoreni višegodišnji konflikt sa Srbima. Po tumačenju Rumuna, zabranjuju se etničkim Vlasima u istočnoj Srbiji vjerske i nacionalne slobode i nad njima se, preko SPC, sprovodi posrbljavanje. Takođe, Rumunska i Ruska crkva se više decenija sukobljavaju oko jurusdikcije nad pravoslavnima u Moldaviji, etc.
***
Ukoliko bi Vartolomej sazvao sinaksis o Ukrajini, a da bi se naknadno raspravljalo o izdavanju tomosa jednoj crkvi, bio bi to presedan u dva milenijuma dugoj istoriji Crkve.
Isto se naglašava u pismu Vartolomeja Jovanu X.
Naime, provjerljivo je: da su svi poznati tomosi, koji su u formatu nalik ovome za autokefalnu Crkvu u Ukrajini izdati od 1850. do 1998, bez izuzetka odobreni na identičan način, isključivo od strane Carigrada i tim povodima, prethodno ili naknadno, nijesu sazivani sinaksisi.
Episkop zapadnoamerički SPC Maksim Vasiljević, zasad jedini u javnosti poznati srpski vladika koji je u ukrajinskome pitanju dao za pravo Carigradu, pokušao je da povuče istorijsku paralelu između načina dobijanja autokefalije Pravoslavne crkve Ukrajine sa „autokefalijom” Žičke arhiepiskopije (SPC) za koju je, kako se tvrdi, Rastko Nemanjić (Sveti Sava Srpski) tomos navodno dobio 1219. godine u Nikeji od patrijarha carigradskoga.
Episkop Maksim iz SPC pravda Vartolomeja i tvrdi da je Sv. Sava nekanonski dobio navodni tomos
Međutim, za tu Savinu „autokefaliju” ne postoje nikakvi podaci, ni u arhivi Carigrada, niti o njoj postoje ikakve druge provjerljive činjenice.
Koji jubilej od 800. godina slavi SPC? Sv. Sava nije dobio autokefaliju
Vartolomej je nedavno saopštio da je, od patrijarha srpskoga Irineja Gavrilovića, pozvan da kasnije ove godine u Beogradu prisustvuje svečanosti „800 godina od HIROTONIJE Svetoga Save”, iako Srbi tvrde da slave „osam vekova AUTOKEFALIJE Srpske pravoslavne crkve”.
Liše Aleksandrijske, Jerusalimske, Antiohijske, Gruzijske patrijaršije i Kiparske crkve, Carigrad je majka-Crkva svim ostalim pomjesnim crkvama.
Što se sadašnje Srpske crkve tiče, njezinu autokefaliju Carigrad priznaje tek od 1922. godine. Štaviše, taj tomos je, kako je u njemu naglašeno, izdat po ikonomoji, tj. iz milosrđa, sa sviješću da povrijeđuje izvjesna kanonska pravila.
Crkvu u Carigradu je osnovao Apostol Andrija Prvozvani. Status i položaj Vaseljenskoga Patrijarha u Crkvi, uključujući i prava da saziva svepravoslavne sinaksise i izdaje tomos o autokefaliji, ili tomosom potvrđuje autokefaliju, definisali su Drugi i Treći vaseljenski sabor i ustalio Četvrti vaseljenski sabor.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR